Majka i dijete

Kad je poremećaj sna zabrinjavajući

Objavljeno 18.04.2007.
Marija Bačan, dr. med., specijalist psihijatar
Spavanje je dio našeg života. Pri spavanju se odmaramo i fizički i duševno. Tijekom budnosti postupno se narušava fiziološka ravnoteža u organizmu, pa je spavanje nužno kako bi se ta ravnoteža ponovno uspostavila.
Kad je poremećaj sna zabrinjavajući

O poremećaju spavanja govorimo kad zbog problema u spavanju dijete počinje imati teškoća u svakodnevnim aktivnostima. Poremećaji sna su česti, a unatoč uvriježenom mišljenju, pogađaju i djecu. Neki oblici su češći kod djece, a neki kod odraslih. Nema djeteta koje barem jednom nije imalo problema sa spavanjem, ali o poremećaju govorimo kad zbog problema u spavanju dijete počinje imati teškoća u svakodnevnim aktivnostima: umorno je, pospano, teško se koncentrira na učenje ili počinje izbjegavati odlaske na školske izlete zbog svog ponašanja u snu jer se srami.

Poremećaje spavanja možemo podijeliti u četiri velike skupine:

  • primarni poremećaji spavanja - pretpostavlja se da se javljaju zbog nenormalnosti u mehanizmima koji su odgovorni za započinjanje ili usklađivanje razdoblja budnosti i spavanja, a često su komplicirani okolinskim čimbenicima.
  • Ove poremećaje dijelimo u: dizsomnije - obilježene nenormalnostima u količini, kvaliteti i vremenu spavanja; parasomnije - obilježene nenormalnim ponašanjem ili fiziološkim događanjima koji se javljaju u vezi sa spavanjem, specifičnim stadijima spavanja ili prijelazom spavanje - budnost.
  • poremećaj spavanja vezan uz druge duševne poremećaje
  • poremećaji spavanja zbog narušenog općeg zdravstvenog stanja
  • poremećaji spavanja prouzročeni psihoaktivnim tvarima.

Kad govorimo o poremećajima spavanja, prije svega mislimo na primarne poremećaje.

Dizsomnije

Primarna insomnija - Riječ je o poremećaju koji karakteriziraju teškoće započinjanja ili održavanje spavanja ili neodmarajuće spavanje. Ovaj je poremećaj češći kod odraslih, iako nije isključen ni kod djece. Ako se javlja kod djece, onda je najčešće uzrokovan okolinskim čimbenicima: dijete ima problema u školi ili s vršnjacima, tako da noću razmišlja ili ima problema s odvajanjem od roditelja. Važno je naglasiti da lagan i isprekidan san ima obiteljsku podlogu.

Primarna hipersomnija
- Obilježena je prekomjernom pospanošću i također se češće javlja u nekim obiteljima. Ovaj poremećaj obično počinje u adolescentnoj dobi, a najintenzivniji je između 15. i 30. godine života.

Narkolepsija
- Riječ je o ponavljajućim i nekontroliranim napadima odmarajućeg spavanja. Pospanost se smanjuje nakon napada spavanja, da bi se vratila nekoliko sati kasnije. Narkolepsiji najčešće prethodi razdoblje dnevne pospanosti. Poremećaj najčešće klinički postaje izražen u razdoblju adolescencije. Obiteljska istraživanja upućuju na ulogu genetičkih čimbenika u razvoju ovog poremećaja.

Poremećaji spavanja vezani uz disanje
- Radi se o isprekidanom disanju koje dovodi do prekomjerne pospanosti ili nesanice. Ovaj poremećaj najčešće se javlja u srednjoj životnoj dobi, a kod djece je povezan s povećanim tonzilama. Opisana je obiteljska sklonost ovom poremećaju.

Poremećaj rasporeda spavanja - budnosti
- Bitno obilježje ovog poremećaja je trajan ponavljajući model isprekidanog spavanja, koji je posljedica nesklada između osobnog endogenog sustava spavanje-budnost s jedne strane i zahtjeva okoline s druge strane. Češće se javlja kod osoba koje rade u noćnim smjenama, a često i kod adolescenata: ritam spavanja i budnosti kod adolescenata je različit od ritma odraslih, kao i od zahtjeva okoline. Ako slijede svoj ritam, adolescenti kasno odlaze spavati, imaju potrebu za dugim spavanjem, a okolinski zahtjevi ranog ustajanja zbog škole kod njih izazivaju stalan osjećaj umora.

Parasomnije

Noćne more - Bitno obilježje ovog poremećaja je ponavljanje zastrašujućih snova koji dovode do buđenja. Sadržaj noćnih mora vezan je uz prijeteće tjelesne opasnosti (proganjanje, napad, ozljeda) ili opasnost može biti manje naglašena, ali je naglašena osobna greška ili nelagoda (snovi u kojima smo osramoćeni, pad na ispitu, loša ocjena u školi). U većini slučajeva noćne more ne ponavljaju stvarne događaje. Može se javiti više noćnih mora tijekom jedne noći, obično s ponavljajućom temom. Završavaju buđenjem i dugotrajnim osjećajem straha, što dovodi do teškoća ponovnog usnivanja. Najčešće počinju između treće i šeste godine života. Većina djece barem povremeno sanja takve snove, ali oni uglavnom nakon nekoliko godina povremenog javljanja spontano iščeznu. U dobi od tri do pet godina 10 - 50 posto djece ima toliko snažne noćne more da se roditelji ozbiljno uznemire. Ponekad se noćne more mogu javiti i u odrasloj dobi. Ako je učestalost visoka (nekoliko na tjedan), snovi mogu postati izvor zabrinutosti.

Noćni strahovi - Ovaj poremećaj obilježen je ponavljanim, iznenadnim buđenjem iz sna. Obično se javljaju tijekom prve trećine spavanja, počinju vrištanjem ili plakanjem i traju do deset minuta. Epizode straha praćene su uzbuđenjem i ponašanjem koje odgovara intenzivnom strahu. Tijekom epizode noćnog straha dijete teško probudimo ili utješimo, a ako se probudi, ne sjeća se sna ili se sjeća samo fragmentirano. Drugi dan se ne sjeća ničega. Noćni strahovi obično počinju u djece između četvrte i dvanaeste godine života i spontano prolaze tijekom adolescencije. Neka istraživanja govore i o obiteljskoj sklonosti.

Mjesečarenje
- Riječ je o opetovanim epizodama složenog motoričkog ponašanja koje počinje tijekom spavanja, a uključuje ustajanje iz kreveta i hodanje. Epizode se javljaju u prvoj trećini noći. Tijekom mjesečarenja smanjena je budnost i mogućnost odgovaranja na podražaje. Sjećanje na događaje drugi dan je ograničeno. Epizode mjesečarenja uključuju različita ponašanja: od blagih kad dijete sjedi u krevetu, gleda oko sebe, čupka plahtu ili deku, do složenijih kad ustane, izlazi iz sobe, čak i kuće, jede, priča. Većinom je riječ o jednostavnijim radnjama, ali opisane su i složenije tipa upravljanja strojevima. Ako se nakon epizode mjesečarenja probudi, dijete je smeteno. Između 10 i 30 posto djece doživi barem jednu epizodu mjesečarenja, ali ponavljane epizode su ipak rjeđe (do 5 posto djece). Mjesečarenje je često među članovima iste obitelji.

Individualni terapijski pristup

Važno je naglasiti da se svi poremećaji spavanja mogu javljati i kod odraslih i kod djece, ali neki su ipak češći kod djece. Poremećaji spavanja iz grupe parasomnija češći su kod djece, a većina poremećaja spontano se povlači u razdoblju nakon adolescencije. Narkolepsija i hipersomnija su najčešće kod adolescenata, a insomnija (nesanica) je češća kod odraslih, iako se i ona može javiti kod djece. Povremene teškoće spavanja javljaju se kod zdrave djece, ali ako je poremećaj takvog intenziteta da dijete ima problema u svakodnevnom funkcioniranju, bilo da je stalno umorno ili izbjegava druge ljude zbog ponašanja u snu, onda govorimo o poremećaju. Liječenje poremećaja spavanja je individualno. Uvijek moramo voditi računa o tome ide li poremećaj spavanja uz neke druge poremećaje (duševne ili tjelesne) ili se možda radi o konzumiranju psihoaktivnih tvari. Intenzivni noćni strahovi i noćne more često su povezani sa separacijskim problemima kod djece, što se može liječiti psihoterapijom. Samo u iznimnim slučajevima propisuju se lijekovi.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(29)
4.7 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.