Bolesti srca

Pušenje i kardiovaskularne bolesti

Objavljeno 22.03.2007.
Mr. sc. Maja Antončić Svetina, dr. med., specijalist internist
Pušenje započinje i pospješuje proces ateroskleroze tijekom kojeg dolazi do stvaranja plakova u krvnim žilama. Ateroskleroza kod pušača je uvjetovana direktnim djelovanjem duhanskog dima na stjenku krvne žile te indirektno utjecajem na sastav masnoća u krvi.
Pušenje i kardiovaskularne bolesti

Kardiovaskularne bolesti

Najčešće bolesti srca i krvnih žila su ishemična bolest srca, bolesti krvnih žila mozga i povišen krvni tlak.

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila. Najčešće bolesti u toj skupini su ishemična bolest srca, bolesti krvnih žila mozga i povišen krvni tlak koji je i zasebna bolest, ali i rizični čimbenik za neke bolesti srca. Ishemična bolest srca nastaje nedostatnim protokom krvi kroz koronarne žile. Klinički se manifestira kao koronarna bolest (angina pektoris i infarkt miokarda), popuštanje srca te iznenadna smrt. Srce je mišićna pumpa koja neprestano krvlju opskrbljuje sve stanice i tkiva organizma. No sam srčani mišić ne dobiva kisik i hranjive tvari iz krvi u srčanim šupljinama već ima vlastiti krvotok koji mu donosi potrebne tvari, a to su koronarne žile. Dobile su ime po latinskom terminu corona - kruna, budući da se njihov splet doima kao kruna na gorenjem dijelu srca. Kada se njihov lumen suzi, govorimo o koronarnoj bolesti.

Zavisno o stupnju suženja može postojati srčana astma (angina pektoris - stabilna ili nestabilna), kada su žile djelomično zatvorene. Kada su koronarne žile potpuno zatvorene dolazi do smrti dijela srčanog mišića koji začepljena žila opskrbljuje - tada govorimo o infarktu miokarda. Nedostatan protok krvi u srčanom mišiću može uzrokovati i različite poremećaje ritma koji mogu dovesti do iznenadne smrti, odnosno ako su smetnje u koronarnoj cirkulaciji dugotrajne, srčani mišić se izduži, izgubi pumpnu sposobnost te kažemo da je došlo do popuštanja srca.

Čimbenici nastanka kardiovaskularnih bolesti

U Hrvatskoj svaka druga osoba umire zbog kardiovaskularne bolesti.

Krvožilne bolesti su glavni uzrok smrti u razvijenim zemljama svijeta, a u manje razvijenim dijelovima svijeta smrtnost je u porastu i prestiže stope smrtnosti od zaraznih bolesti. U Hrvatskoj svaka druga osoba umire zbog kardiovaskularne bolesti. Udio preostalih uzroka smrtnosti iznosi: 20% tumori, 10% prometne nesreće i 20%  preostali uzroci. Računa se da oko 800 tisuća osoba u Hrvatskoj boluje od koronarne bolesti. Čimbenici rizika koji dovode do nastanka kardiovaskularnih bolesti dijele se u dvije skupine.

Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati:

  • dob,
  • spol i
  • nasljeđe

Čimbenici rizika na koje možemo utjecati:

  • masnoće u krvi,
  • povišen tlak,
  • prekomjerna tjelesna težina,
  • sjedilački način života i
  • psihosocijalan stres.

Važno je naglasiti da pojava više čimbenika rizika zajedno dovodi do umnažanja njihovog rizičnog djelovanja u pojavi kardiovaskularne bolesti, a ne zbrajanja. Velika smrtnost od kardiovaskularnih bolesti ukazuje na slabu detekciju i kontrolu gore navedenih čimbenika rizika. Kako je tema ovog teksta pušenje i kardiovaskularne bolesti, u daljem tekstu osvrnuti ćemo se samo na pušenje kao čimbenik rizika kardiovaskularnih bolesti.

Sastav i djelovanje duhanskog dima

Duhanski dim je plinovita smjesa raznih kemijskih tvari koje nastaju nepotpunim izgaranjem lišća duhana na temperaturi 835-884 °C, a u uvjetima siromašnim kisikom i bogatim vodikom. U duhanskom dimu ima preko 4000 različitih tvari, od toga se najštetnijima smatraju nikotin, ugljični monoksid i katrani.

Nikotin

Nikotin povećava periferni otpor u krvnim žilama i dovodi do porasta sistoličkog i dijastoličkog tlaka.

Nikotin je danas najraširenija društveno prihvaćena legalizirana droga. Predstavlja uljastu tekućinu koja se stajanjem na zraku spaja s kisikom i daje karakterističan miris duhanu. Ulazi u organizam preko sluznice usne šupljine i preko pluća. Na krvožilni sustav djeluje tako da povećava periferni otpor u krvnim žilama uzrokujuću na taj način porast sistoličkog i dijastoličkog tlaka. Porast tlaka dovodi do povećanog opterećenja srca tako da ono mora pumpati jačom snagom. Nikotin direktno ubrzava srčani ritam odnosno povećava broj otkucaja srca.

Katrani

Katrani u duhanskom dimu djeluju kancerogeno, što znači da uzrokuju povećanu učestalost stvaranja tumora i to u bronhima, plućima, usnoj šupljini, grkljanu, mokraćnom mjehuru i bubrezima. Oko 30% svih tumora je uvjetovano pušenjem.

Ugljični monoksid (CO)

Ugljični monoksid (CO) iz duhanskog dima veže se za hemoglobin u krvi te stvara karboksihemoglobin. Taj spoj onemogućuje prijenos kisika krvlju. Razina karboksihemoglobina je u pušača 2-15 puta viša nego u nepušača. Na taj način ugljični monoksid uvjetuje nedostatak kisika u tkivima i organizmu. Također je dokazano da pušenje izravno oštećuje stjenku krvne žile, no ne zna se uzrokuje li to oštećenje nikotin ili kadmij, kojeg također ima u duhanskom dimu, i time započinje proces ateroskleroze. U dimu cigarete nalaze se i slobodni radikali koji dovode do direktnog oštećenja stanice.

Pušenje i ovisnost

Svaki pušač svakodnevno sebi samom i ljudima oko sebe narušava kvalitetu življenja jer duhanski dim u većoj ili manjoj mjeri oštećuje sve osjete. Najviše oštećuje osjete koji su u neposrednom kontaktu s dimom cigarete (njuh i okus).

Pušenje je bolest ovisnosti. U ovisnosti nikotin ima dominatnu ulogu kao psihoaktivna droga. No u pojavi ovisnosti od pušenja važnu ulogu imaju i brojni ponavljani pokreti pri pušenju, posebno ruku i mišića oko usta, prilikom paljenja cigarete, otresanja pepela, držanja i gašenja opuška. Pušači koji puše dnevno oko 20 cigareta naprave i oko 500-600 "poljubaca" pokretima usnih mišića. Neugodan miris dima utječe također na ovisnost, a također i vatra šibice ili upaljača te njihovo paljenje. Svi ti pokreti koji se ponavljaju i nekoliko stotina puta čine zapravo ritual koji je izvor ovisnosti. Rijetko postoji ovisnost samo o jednoj drogi, obično postoji višestruka ovisnost - o nikotinu i kofeinu odnosno o nikotinu, kofeinu i alkoholu. Svaki pušač svakodnevno sebi samom i ljudima oko sebe narušava kvalitetu življenja jer duhanski dim u većoj ili manjoj mjeri oštećuje sve osjete. Najviše oštećuje osjete koji su u neposrednom kontaktu s dimom cigarete (njuh i okus). Prsti pušača koji su držali na tisuće gorućih cigareta i usnice pušača imaju smanjen osjet dodira hladnog i toplog. Duhanski dim također oštećuje vanjske dijelove oka - rožnicu, bjeloočnicu i vjeđe. Posebice je na duhanski dim osjetljiv živčani sustav. Posljedice tih oštećenja su gubitak teka, smanjen osjećaj žeđi i pojačan osjećaj umora.

Učinak pušenja na krvne žile

Već 48 sati nakon prestanka pušenja poboljšavaju se pokazatelji vezani uz zgrušavanje krvi, odnosno rizik nastanka ugruška. Stoga je prekid pušenja neprijeporno jedan od najvažnijih zaštitnih mjera u sprečavanju smrtnosti.

Sažeto se o pušenju i kardivaskularnim bolestima može reći da pušenje započinje i pospješuje proces ateroskleroze tijekom kojeg dolazi do stvaranja plakova u krvnim žilama. Plakovi su nakupine masti, veziva i kalcija koji dovode do njihovog suženja i začepljenja. To suženje krvnih žila se manifestira u obliku gore navedenih krvožilnih bolesti, koje su posljedice nedostatnog dotoka krvi u pojedine dijelove srca i mozga, a u konačnici smrću zbog moždanog ili srčanog udara. Pušenje povisuje razinu fibrina (faktora zgrušavanja krvi) koji se hvata za plakove i na taj način dodatno suzuje krvne žile. Pušenje povisuje krvni tlak, koji pospješuje ubrzanu aterosklerozu. Aterosklerotske plakove moždanih žila ima 70% pušača, a oko 23% ima promjene na velikim žilama vrata (karotidama) kroz koje krv dolazi do mozga. Rizik ateroskleroze je razmjeran broju popušenih cigareta na dan, a nakon prestanka pušenja znatno se smanjuje tijekom 1-2 godine, no ostaje i dalje nešto veći nego u osoba koje nisu nikad pušile. Već 48 sati nakon prestanka pušenja poboljšavaju se pokazatelji vezani uz zgrušavanje krvi, odnosno rizik nastanka ugruška. Stoga je prekid pušenja neprijeporno jedan od najvažnijih zaštitnih mjera u sprečavanju smrtnosti. Osim zdravstvenih problema pušenje predstavlja i gospodarski problem. Duhanska industrija uzrokuje gubitak od 200 milijardi američkih dolara godišnje u cijelom svijetu zbog zdravstvenih posljedica pušenja.

Kako prestati pušiti?

Najbolje vrijeme za prestanak pušenja je bilo kada ste počeli pušiti, drugo najbolje vrijeme za prestanak pušenja je DANAS.

Svaki pušač, osobito onaj dužeg pušačkog staža zna da nije lako prestati pušiti. Ne radi se samo o psihičkoj već i o tjelesnoj ovisnosti. Psihička ovisnost je posljedica gore navedenih ponavljanih ritualnih pokreta. Tjelesna ovisnost je posljedica stvaranja nikotinskih receptora koji traže da budu zasićeni nikotinom. U protivnom se stvara apstinencijska kriza. Stoga mnogi pušači da bi se odvikli pušenja i prevladali tu apstinencijsku krizu trebaju koristiti nikotinske flastere ili gume za žvakanje s nikotinom, iz kojih se oslobađa mala količina nikotina. Neki pokušavaju prestati uz pomoć akupunkture, drugi uz pomoć grupnog tretmana u grupama za odvikavanje od pušenja. Najbolje je da svaki pušač sam odredi način i vrijeme prestanka pušenja te da li u tome treba stručnu pomoć i podršku. Prestankom pušenja znatno se smanjuju rizici nastanka mogućih bolesti srca i krvnih žila te se izbjegavaju pojave infarkta i moždanog udara. Najbolje vrijeme za prestanak pušenja je bilo kada ste počeli pušiti, drugo najbolje vrijeme za prestanak pušenja je DANAS.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(28)
4.7 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.