Depresija

Što je depresija?

Objavljeno 08.11.2007.
Ivan Sunara, dr. med.
Depresija je najčešći oblik psihičkih poremećaja. Radi se o poremećaju rasploženja za koje je karakteristična potištenost, pomanjkanje veselja i bezvoljnost.
Što je depresija?

O depresiji

Depresija je poremećaj u raspoloženju čije su karakteristike: potištenost, intenzivna tuga, samosažaljenje, strah, tjeskoba, beznađe, osjećaj bezvrijednosti, krivnje, te umor i iscrpljenost.

Depresija je stara koliko i čovječanstvo. Riječ "depresija" dolazi od latinske riječi deprimere, što znači potisnuti, udubiti ili potlačiti. Depresija je poremećaj u raspoloženju čije su karakteristike: potištenost, intenzivna tuga, samosažaljenje, strah, tjeskoba, beznađe, osjećaj bezvrijednosti, krivnje, te umor i iscrpljenost. Ovi osjećaji mogu biti vrlo intenzivni i mogu trajati duže vremensko razdoblje. Osjećaji beznađa i tuge mogu postati toliko intenzivni da se samoubojstvo može činiti kao jedino rješenje. Depresija je više od obične tuge ili potištenosti. Ukoliko se tuga pojavi bez ikakva razloga ili je ona nesrazmjerna razlogu nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vrati, te se pojavljuju i ostali ''tmurni'' simptomi, onda se tu više ne radi o tužnom raspoloženju, nego o depresiji.

Depresija je ozbiljan psihički poremećaj, prava bolest koja se mora liječiti. Ona utječe na cjelokupni život i funkcioniranje bolesnika, a ukoliko se ne liječi dolazi do njenog pogoršanja. Depresiju često ne prepoznaju ni osobe koje od nje pate, kao ni njihova najbliža okolina najčešće zbog neupućenosti ili srama da bi mogli bolovati od psihičke bolesti.

Što nije depresija?

Depresija je bolest koja značajno narušava svakodnevni život, a posljedica je narušene ravnoteže kemijskih tvari u mozgu, pri čemu važnu ulogu igraju nasljeđe i način života.

Depresija nije osjećaj prolaznog neraspoloženja, prolazne tuge ili moralne slabosti. Depresija je bolest koja značajno narušava svakodnevni život, a posljedica je narušene ravnoteže kemijskih tvari u mozgu, pri čemu važnu ulogu igraju nasljeđe i način života. Velika je razlika između običnog neraspoloženja i patnje uzrokovane depresijom. Prirodno je da smo ponekad tužni i zabrinuti. Kod depresije ta tuga u sebi sadrži osjećaj duboke patnje i emocionalne boli. Karakteristično je nevjerovanje depresivnih bolesnika u mogućnost poboljšanja, iako je većina zbog same prirode bolesti takvo poboljšanje već više puta iskusila. Općenito govoreći, događaji koji nam gase životno veselje i uzrokuju prolaznu tugu i neraspoloženje, nisu depresija. Vrlo brzo nakon takvih događaja većina ljudi se vraća u svoje uobičajeno stanje.

Učestalost depresije u populaciji

Najmanje svaki deseti čovjek ima šansu jednom u životu oboljeti od depresije, a može se javiti od dječje do starije dobi.

Žene dva puta češće obolijevaju od depresije od muškaraca. Najmanje svaki deseti čovjek ima šansu jednom u životu oboljeti od depresije, a može se javiti od dječje do starije dobi. No, ipak se najčešće javlja u 40-im godinama života, iako se u 50% slučajeva bolest pojavi ranije. U dobi iznad 60 godina javlja se 10% depresija. Trenutno je depresija za žene zdravstveni problem broj dva, a u ukupnoj populaciji, depresija je na četvrtom mjestu.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Kako nastaje depresija?

Točan način nastanka depresije za sada nam nije poznat. Postoje brojne teorije o nastanku depresije. No, danas se zna da za razvoj depresije osoba treba imati predispoziciju. Ako je ta predispozicija mala, trebati će veliki nepovoljni događaj da se razvije depresija, a ukoliko je ta predispozicija velika, dovoljan će biti i manji stres da se razvije depresija.

Uzroci depresije

Depresivne simptome uzrokuju poremećaji neurotransmitorskog sustava u mozgu, no u njihovom pojavljivanju sudjeluju brojni čimbenici:

  • Stresni događaji - smrt ili bolest bliske osobe, razvod, raskid ljubavne veze ili prijateljstva, gubitak posla, selidba, teška ozljeda, dijagnoza teške bolesti, izloženost nasilju, prirodne katastrofe poput potresa ili požara,
  • Kronični stres - na poslu, u školi ili u obitelji, loši međuljudski odnosi, slabi društveni život,
  • Manjak svjetla,
  • Pojedini lijekovi - kontraceptivna sredstva, steroidi, rezerpin, sedativi,
  • Alkohol i droge,
  • Porod i teška trudnoća,
  • Alergije,
  • Nepravilna prehrana i smanjena fizička aktivnost,
  • Prethodne teže ili kronične bolesti - poremećaj rada štitnjače, dijabetes, moždani udar te
  • Genetska sklonost.

Što ne smijemo zaboraviti?

Depresija je izlječiva bolest, a izlječenje nikada ne dolazi preko noći, potrebno je više tjedana da bi se bolesnik osjećao bolje.
  • Depresija nije životni stav, način života ili karakterna osobina, već bolest.
  • Depresivnom bolesniku nećete pomoći savjetima poput: trgni se, oraspoloži se, ne brini, budi sretan, niti pitanjima kao što su ''što ti fali'' ili ''kad ćeš više odrasti''.
  • Iako utječe na psihičko stanje bolesnika, depresija je tjelesna bolest.
  • Vanjski utjecaji poput životnih problema i stresa ne moraju uzrokovati depresiju, niti su neophodni za nastanak depresije; za nastanak depresije je najvažnija genetska predispozicija.
  • Zbog neznanja, krivih stavova i uvjerenja, velik broj depresivnih osoba ne traži medicinsku pomoć.
  • Depresija je izlječiva bolest, a izlječenje nikada ne dolazi preko noći, potrebno je više tjedana da bi se bolesnik osjećao bolje.
  • U liječenju depresije djelotvorni su i lijekovi i psihoterapija, no što je depresija teža ili dulje traje, to su lijekovi uspješniji od psihoterapije.
Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(35)
4.3 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.
www.progressive.ua

www.biceps-ua.com

https://www.biceps-ua.com/