Bolesti srca

Zatajivanje srca (kardijalna dekompenzacija)

Objavljeno 24.07.2007.
Milica Gabor, dr. med., specijalist kardiolog
Srce je središnji organ cirkulatornog sustava. U desnu stranu srca ulazi venska krv (osiromašena kisikom) koja bude u mirovanju 60-70 puta proslijeđena u plućnu cirkulaciju.
Zatajivanje srca (kardijalna dekompenzacija)

Srce je središnji organ cirkulatornog sustava. U desnu stranu srca ulazi venska krv (osiromašena kisikom) koja bude u mirovanju 60-70 puta proslijeđena u plućnu cirkulaciju. U plućima gdje se plućni mjehurići svakim udisajem ispune zrakom, kisik izmjenom plinova uđe u crvena krvna tjelešca.Takva krv bogata kisikom ulazi u lijevi stranu srca (arterijska krv). U lijevoj klijetki gdje je pritisak u dijastoli (pauzi između sistola - kontrakcija mišićnih stijenki) 70-80 mmHg, krv bude 60-70 puta u minuti istisnuta u aortu gdje je pritisak 120 mmHg. Iz aorte arterijska krv bude prenesena svim organima i organskim sustavima kako bi sve stanice mogle koristiti kisik neophodan za njihov rad i život.

Što znači dijagnoza popuštanja (zatajenja, dekompenzacije) lijeve strane srca?

Koronarna bolest mirnijeg tijeka, uz suženja na koronarnim arterijama sa manjim ili većim oštećenjima mišićnih stanica, isto s vremenom dovode do većih promjena u sveukupnoj snazi mišića lijeve klijetke.

Kada mišić lijeve klijetke oslabi i nije sposoban istisnuti primljenu krv iz pluća u sistemsku cirkulaciju, odnosno u aortu i potom po organima i stanicama, tada govorimo o sistoličkom popuštanju lijeve klijetke. Ako pak se lijeva klijetka ne može dovoljno "rastegnuti" kako bi primila svu krv iz pretklijetke odnosno plućne cirkulacije tada govorimo o dijastoličkom popuštanju lijeve klijetke.

Do popuštanja lijeve klijetke dolazi akutno u akutnom srčanom udaru (osobito veće regije), kada "začepljenjem" jedne od srčanih (koronarnih) arterija dolazi do okolnog oštećenja (ishemije) i propadanja mišićnih stanica (nekroze), mogućih mehaničkih ozljeda ili čak pucanja (rupture) okolnih struktura. Takva oštećena regija nije u mogućnosti pridonijeti ukupnoj kontraktilnosti lijeve strane srca, krv može retrogradno zaostajati u plućima i dovesti do tzv. edema pluća. Takav je bolesnik obično niskog krvnog pritiska, vapi za zrakom, smušen je radi manjene moždane cirkulacije, manje mokri radi smanjene opskrbe krvlju i bubrežnih stanica. Za takvog pacijenta kažemo da je u kardiogenom šoku.

Do kroničnog popuštanja lijeve strane srca najčešće dolazi uz povišen krvni pritisak (arterijska hipertenziju). Koronarna bolest mirnijeg tijeka, uz suženja na koronarnim arterijama sa manjim ili većim oštećenjima mišićnih stanica, isto s vremenom dovode do većih promjena u sveukupnoj snazi mišića lijeve klijetke. Bolesti zalistaka (upale akutne ili kronične), bolesti osrčja (perikarda), ali i bolesti nekih drugih organa (dugotrajna slabokrvnost, bolesti bubrega, štitnjače, prekomjerna konzumacija alkohola…) također mogu biti razlogom kroničnog popuštanja srca.

Neki oblici popuštanja srca mogu prestati nakon izlječenja bolesti koja je uzrokovala popuštanje (miokarditis, bolest štitnjače, prestankom konzumiranja alkohola) ili pak kada do poboljšanja dovede operativno liječenje srca (PCI, implantacija endoproteze-stenta, premosnice, zamjena zalistaka…).

U većem broju slučajeva srce kada jednom počne zatajivati, bolesnik ulazi u začarani krug i bolest ima maligni tijek. Bolesnikovo stanje je sve lošije, često nedovoljno reagira na terapiju. Takav bolesnik iziskuje povećanu medicinsku njegu i pojačanu terapiju.

Glavni mehanizam takve progresije bolesti je promjena u geometriji lijeve klijetke tako da npr. u hipertenziji zadeblja mišić (hipertrofira), potom se srčane šupljine prošire (dilatiraju) i konačno poprimi sferičan (okruglast) oblik koji nema zadovoljavajuću istisnu snagu. To sve čini hemodinamski stres na stjenke lijeve klijetke i smanjuje njezine mehaničke performanse. Osim ovih mehaničkih čimbenika u progresiji bolesti ključno mjesto zauzimaju i endogeni neurohumoralni čimbenici. U bolesnika raste nivo cirkulirajućeg i tkivnog adrenalina, aldosterona, angiotenzina II…što dalje negativno i toksično utječe na strukturu srca, dovodi do vazokonstrikcije na periferiji, zadržavanja soli, propadanja - apoptoze i fibroze stanica.

Hospitalizacije takvih bolesnika su sve učestalije sa sve većim slabljenjem bolesnika i unutar 4 godine umire oko 50% bolesnika, a unutar 6 godina umire čak 85% muških i 65% žena oboljelih od kroničnog popuštanja srca.

Što znači dijagnoza popuštanja (zatajenja, dekompenzacije) desne strane srca?

Svim uzrocima popuštanja desne strane srca zajedničko je da dovode do hipoksije, što izaziva vazokonstrikciju plućnih arteriola, što pak s vremenom dovodi do "zadebljanja" tih krvnih žila i povišenoga krvnoga pritiska u plućnoj cirkulaciji.

Razlikujemo akutno ili kronično (postepeno) popuštanje desne strane srca.

Akutno popuštanje desnoga srca akutno plućno srce najčešće nastaje uslijed srčanog udara mišićne stijenke desne klijetke (što je rjeđe nego lijeve klijetke) ili opsežnije plućne tromboembolije i manifestira se teškom kliničkom slikom niskoga krvnoga pritiska, nabreklih vratnih vena, bolova pod desnim rebranim lukom, teškim disanjem, općim lošim stanjem, bolovima u prsima…

Šupljine desne strane srca se tada uslijed povišenih vrijednosti pritiska u plućnoj cirkulaciji i slabljenja mišića prošire, zalistak između klijetke i pretklijetke ne "zatvara" adekvatno te prostore, te se krv iz plućne cirkulacije vraća u sistemsku vensku cirkulaciju (gornju i donju šuplju venu, jetru i druge trbušne organe i noge).

Kod kroničnog popuštanja desne strane pluća govorimo o kroničnom plućnom srcu gdje do popuštanja desne strane srca dolazi uslijed:
 

  1. kroničnih bolesti plućnoga tkiva na nivou bronha ili alveola (KOBP-kronična opstruktivna bolest pluća i/ili emfizem, bronhalna astma, razne upalne bolesti: sarkoidoza, tuberkuloza ili neke druge infektivne bolesti koje zahvaćaju veći dio plućnoga tkiva, kolagenoze, neki lijekovi).
  2. oštećenja plućne cirkulacije (uslijed manjih,ali opetovanih plućnih tromboembolija ugruškom ili tumorskim masama, upalne bolesti plućnih arterija, primarna plućna hipertenzija za sada nepoznata uzroka).
  3. pretilosti, kratkotrajnim prestancima disanja u spavanju (sleep apnea syndrome), nekim bolestima živaca i mišića,deformacijama prsnoga koša

Svima je zajedničko da te bolesti dovode do hipoksije (nedostatka kisika u plućima i cirkulaciji), što izaziva vazokonstrikciju ("stiskanje") plućnih arteriola (najmanjih arterija), što pak s vremenom dovodi do "zadebljanja" tih krvnih žila i povišenoga krvnoga pritiska u plućnoj cirkulaciji (odnosno do sekundarne plućne hipertenzije).

Ostali razlozi za desnostrano popuštanje srca su bolesti lijeve strane srca te se retrogradno (sekundarno) opterećuje plućna cirkulacija,dolazi do porasta pritiska u plućnoj cirkulaciji, do opterećenja i popuštanja desne strane srca tada najčešće govorimo i o globalnom popuštanju srca.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(30)
4.7 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.
www.diploma-home.com/visshee-diplom-o-nepolnom-obrazovanii.html

pharmacy24.com.ua

сиалис софт цена в аптеке