Bolesti srca

Pušenje i kardiovaskularne bolesti

Objavljeno 11.04.2007.
Mr. sc. Maja Antončić Svetina, dr. med., specijalist internist
Krvožilne bolesti glavni su uzrok smrti u razvijenim zemljama svijeta, a u manje razvijenim dijelovima svijeta smrtnost je u porastu i prestiže stope smrtnosti od zaraznih bolesti. U Hrvatskoj svaka druga osoba umire zbog kardiovaskularne bolesti.
Pušenje i kardiovaskularne bolesti

Računa se da oko 800 tisuća osoba u Hrvatskoj boluje od koronarne bolesti. Čimbenici rizika koji dovode do nastanka kardiovaskularnih bolesti dijele se u dvije skupine.

Jedni su oni na koje ne možemo utjecati: dob, spol i nasljeđe, a drugi su oni na koje možemo utjecati: masnoće u krvi, povišen tlak, prekomjerna tjelesna težina, sjedilački način života i psihosocijalan stres. Važno je naglasiti da pojava više čimbenika rizika zajedno dovodi do umnažanja njihovog rizičnog djelovanja u pojavi kardiovaskularne bolesti, a ne zbrajanja. Velika smrtnost od kardiovaskularnih bolesti ukazuje na slabu detekciju i kontrolu gore navedenih čimbenika rizika. Kako je tema ovog teksta pušenje i kardiovaskularne bolesti, u daljem tekstu osvrnuti ćemo se samo na pušenje kao čimbenik rizika kardiovaskularnih bolesti.

Sastav i djelovanje duhanskog dima

Oko 30% svih tumora uvjetovano je pušenjem.

Duhanski dim je plinovita smjesa raznih kemijskih tvari koje nastaju nepotpunim izgaranjem lišća duhana na temperaturi 835-884 °C, a u uvjetima siromašnim kisikom i bogatim vodikom. U duhanskom dimu ima preko 4000 različitih tvari, od kojih se najštetnijima smatraju nikotin, ugljični monoksid i katrani.

Nikotin je danas najraširenija društveno prihvaćena legalizirana droga. Predstavlja uljastu tekućinu koja se stajanjem na zraku spaja s kisikom i daje karakterističan miris duhanu. Ulazi u organizam preko sluznice usne šupljine i preko pluća. Na krvožilni sustav djeluje tako da povećava periferni otpor u krvnim žilama uzrokujući na taj način porast sistoličkog i dijastoličkog tlaka. Porast tlaka dovodi do povećanog opterećenja srca tako da ono mora pumpati jačom snagom. Nikotin direktno ubrzava srčani ritam odnosno povećava broj otkucaja srca.

Katrani u duhanskom dimu djeluju kancerogeno, što znači da uzrokuju povećanu učestalost stvaranja tumora i to u bronhima, plućima, usnoj šupljini, grkljanu, mokraćnom mjehuru i bubrezima. Oko 30% svih tumora uvjetovano je pušenjem.

Ugljični monoksid (CO) iz duhanskog dima veže se za hemoglobin u krvi te stvara karboksihemoglobin. Taj spoj onemogućuje prijenos kisika krvlju. Razina karboksihemoglobina u pušača je 2-15 puta viša nego u nepušača. Na taj način ugljični monoksid uvjetuje nedostatak kisika u tkivima i organizmu

Također je dokazano da pušenje izravno oštećuje stjenku krvne žile, ne zna se da li to uzrokuje nikotin ili kadmij kojeg također ima u duhanskom dimu, i time započinje proces ateroskleroze.

U dimu cigarete nalaze se i slobodni radikali koji dovode do direktnog oštećenja stanice.

Pušenje i ovisnost

Svaki pušač svakodnevno sebi samom i ljudima oko sebe narušava kvalitetu življenja jer duhanski dim u većoj ili manjoj mjeri oštećuje sve osjete.

Pušenje je bolest ovisnosti. U ovisnosti nikotin ima dominatnu ulogu kao psihoaktivna droga. No u pojavi ovisnosti od pušenja važnu ulogu imaju i brojni ponavljani pokreti pri pušenju, posebno ruku i mišića oko usta, prilikom paljenja cigarete, otresanja pepela, držanja i gašenja opuška.

Pušači koji puše dnevno oko 20 cigareta naprave i oko 500-600 "poljubaca" pokretima usnih mišića. Neugodan miris dima utječe također na ovisnost, a također i vatra šibice ili upaljača te njihovo paljenje. Svi ti pokreti koji se ponavljaju i nekoliko stotina puta čine zapravo ritual koji je izvor ovisnosti. Rijetko postoji ovisnost samo o jednoj drogi, obično postoji višestruka ovisnost o nikotinu i kofeinu odnosno o nikotinu, kofeinu i alkoholu.

Svaki pušač svakodnevno sebi samom i ljudima oko sebe narušava kvalitetu življenja jer duhanski dim u većoj ili manjoj mjeri oštećuje sve osjete. Najviše oštećuje osjete koji su u neposrednom kontaktu s dimom cigarete (njuh i okus).

Prsti pušača koji su držali na tisuće gorućih cigareta i usnice pušača imaju smanjen osjet dodira hladnog i toplog. Duhanski dim također oštećuje vanjske dijelove oka - rožnicu, bjeloočnicu i vjeđe. Posebice je na duhanski dim osjetljiv živčani sustav. Posljedice tih oštećenja su gubitak teka, smanjen osjećaj žeđi i pojačan osjećaj umora.

Zaključak o učinku pušenja na krvne žile

Najbolje je da svaki pušač sam odredi način i vrijeme prestanka pušenja te da li u tome treba stručnu pomoć i podršku.

Sažeto se o pušenju i kardiovaskularnim bolestima može reći da pušenje započinje i pospješuje proces ateroskleroze tijekom kojeg dolazi do stvaranja plakova u krvnim žilama. Plakovi su nakupine masti, veziva i kalcija koji dovode do njihovog suženja i začepljenja. To suženje krvnih žila se manifestira u obliku gore navedenih krvožilnih bolesti, koje su posljedice nedostatnog dotoka krvi u pojedine dijelove srca i mozga, a u konačnici smrću zbog moždanog ili srčanog udara. Ateroskleroza kod pušača uvjetovana je direktnim djelovanjem duhanskog dima na stjenku krvne žile te indirektno utjecajem na sastav masnoća u krvi; povisuju se trigliceridi i smanjuje razina dobrog kolesterola (HDL) koji je zaštitni faktor od procesa ateroskleroze. Pušenje povisuje razinu fibrina (faktora zgrušavanja krvi) koji se hvata za plakove i na taj način dodatno suzuje krvne žile. Pušenje povisuje krvni tlak koji je i sam činilac koji pospješuje ubrzanu aterosklerozu.

Svaki pušač, osobito onaj dužeg pušačkog staža zna da nije lako prestati pušiti. Ne radi se samo o psihičkoj već i o tjelesnoj ovisnosti. Psihička ovisnost je posljedica gore navedenih ponavljanih ritualnih pokreta. Tjelesna ovisnost je posljedica stvaranja nikotinskih receptora koji traže da budu zasićeni nikotinom. U protivnom se stvara apstinencijska kriza. Stoga mnogi pušači da bi se odvikli pušenja i prevladali tu apstinencijsku krizu trebaju koristiti nikotinske flastere ili gume za žvakanje s nikotinom, iz kojih se oslobađa mala količina nikotina. Neki pokušavaju prestati uz pomoć akupunkture, drugi uz pomoć grupnog tretmana u grupama za odvikavanje od pušenja. Najbolje je da svaki pušač sam odredi način i vrijeme prestanka pušenja te da li u tome treba stručnu pomoć i podršku.

Liječnik savjetuje

Aterosklerotske plakove moždanih žila ima 70% pušača, a oko 23% ima promjene na velikim žilama vrata (karotidama) kroz koje krv dolazi do mozga. Rizik ateroskleroze je razmjeran broju popušenih cigareta na dan, a nakon prestanka pušenja znatno se smanjuje tijekom 1-2 godine, no ostaje i dalje nešto veći nego u osoba koje nisu nikad pušile. Već 48 sati nakon prestanka pušenja poboljšavaju se pokazatelji vezani uz zgrušavanje krvi, odnosno rizik nastanka ugruška. Stoga je prekid pušenja neprijeporno jedan od najvažnijih zaštitnih mjera u sprečavanju smrtnosti.

Prestankom pušenja znatno se smanjuju rizici nastanka mogućih bolesti srca i krvnih žila te se izbjegavaju pojave infarkta i moždanog udara. Najbolje vrijeme za prestanak pušenja je bilo kada ste počeli pušiti, drugo najbolje vrijeme za prestanak pušenja je danas.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(33)
4.6 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.
www.farm-pump-ua.com

еще по теме

look