Bolesti srca

Prekomjerna tjelesna težina i stres

Objavljeno 04.04.2007.
Prim. mr. sc. Mirjana Jembrek Gostović, dr. med., specijalist kardiolog
Čimbenici rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti uključuju i prekomjernu tjelesnu težinu, stres, kao i neke čimbenike rizika na koje ne možemo utjecati. Važno je biti dobro upoznat sa svim ovim čimbenicima kako bismo zaštitili svoje zdravlje koliko god nam to mogućnosti dopuštaju.
Prekomjerna tjelesna težina i stres

Prekomjerna tjelesna težina

Prekomjerna tjelesna težina je svakako jedan od bitnih čimbenika rizika, često povezana s povišenim masnoćama u krvi, sklonošću dijabetesu, povišenom krvnom tlaku i skoro je redovito povezana s neadekvatnom fizičkom aktivnošću.

Višak kilograma opterećuje tijelo ne samo u smislu bržeg propadanja kostiju i zglobova, već i metabolički. Masno tkivo u organizmu opterećuje cirkulaciju, povećava otpor optoku krvi i slično.

Fizička aktivnost

Kod tjelesno neaktivne osobe dva puta je veći rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila u odnosu na osobe koje su tjelesno aktivne.

Suvremeni svakodnevni život donosi najčešće sjedeća zanimanja, vožnju autom, dizalom, pokretnim stepenicama. Praktički nestaje svaka iole važnija tjelesna aktivnost.

Kod tjelesno neaktivne osobe dva puta je veći rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila u odnosu na osobe koje su tjelesno aktivne. Redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila, snizuje krvni tlak, pridonosi održavanju poželjne tjelesne težine, povoljno djeluje na psihofizičko stanje i pomaže pri prevladavanju stresa.

Značaj tjelesne aktivnosti je mnogostruk te višestruko pridonosi poboljšanju učinkovitosti kardiovaskularnog aparata. Putem povećane dopreme kisika srčanom mišiću (miokardu) istovremeno smanjuje potrebu miokarda za kisikom. Povećava funkcionalnu sposobnost i električnu stabilnost miokarda. Pozitivno utječe na metabolizam masti povećava (dobri) HDL-kolesterol i smanjuje "zločesti" LDL-kolesterol, snizuje krvni tlak, smanjuje incidenciju dijabetesa neovisnog o inzulinu, povećava osjetljivost na inzulin, smanjuje agregaciju trombocita, povećava fibrinolizu, pridonosi smanjenju prekomjerne tjelesne težine uz uvjet pravilne prehrane, održava gustoću kostiju poglavito u žena itd.

Istraživanja pokazuju da vježbanje potiče razvoj novih krvnih žilica koje opskrbljuju mišićna vlakna te "prebacuje" mišiće na aerobni metabolizam. Kada god je to moguće vožnju bilo kojim prometnim sredstvom zamijenite pješačenjem. Pješačite barem 30 minuta dnevno.

Stres

Rizik psiholoških i društvenih čimbenika je isto tako velik kao što su debljina, pušenje i visoki krvni tlak.

Sve više dokaza sugerira da kronična emocionalna stanja kao što su stres, tjeskoba, neprijateljstvo, nesigurnost i depresija uzimaju se veći danak. Rizik psiholoških i društvenih čimbenika je isto tako velik kao što su debljina, pušenje i visoki krvni tlak, tradicionalni medicinski čimbenici za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Na poslu ali i kod kuće često je prisutan stresni način života, u brzom ritmu u kojem se organizam praktički ne odmara niti u snu. Sve to podiže napetost tijela pa tako i kardiovaskularnog sustava.

Nepromjenjivi čimbenici rizika

Na neke čimbenike rizika kao što su dob, spol i nasljeđe ne možemo utjecati iako kod nekih bolesti i stanja mogu imati određeni utjecaj.

Spol

Poznato je da muški spol ima veći rizik za razvoj bolesti srca i krvnih žila nego ženski, dokle god su žene u generativnoj dobi. Taj učinak se pripisuje zaštitnom učinku hormona. Nakon menopauze učestalost koronarne bolesti kod muškaraca i žena se postepeno izjednačuje. Nakon šezdeset godina starosti omjer je 1:1. Prema statističkim podacima žene obolijevaju rjeđe, ali ako se razbole češće umiru.

Dob

Jasno je da ljudski organizam starenjem biva sve više izložen nepovoljnim utjecajima okoline i posljedica su češće komplikacije na svim organskim sustavima, pa tako i na srcu i krvnim žilama. Rizičnost za koronarnu bolest je veća kod muškaraca iznad 40 godina starosti i žena iznad 50 godina starosti uz dva ili više čimbenika rizika.

Naslijeđe

Danas očekujemo nasljednu sklonost kod osoba čiji je otac obolio ili umro prije 65 godine starosti a majka prije 55. godine starosti.

Za većinu bolesti kardiovaskularnog sustava postoje pokazatelji da se nasljeđuje sklonost obolijevanju. Ne radi se o klasičnom nasljednom prenošenju bolesti, ali je jasna povezanost bolesti u roditelja i nastupu kod djece. Danas očekujemo nasljednu sklonost kod osoba čiji je otac obolio ili umro prije 65 godine starosti a majka prije 55. godine starosti.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(30)
4.5 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.
in detail

на сайте

oral steroids for sale