Alergije

Alergije na lijekove i cjepiva

Objavljeno 26.02.2009.

Brošura "Živjeti s alergijama"

Urednik: prof. dr. sc. Neven Tudorić, dr. med., pročelnik Odjela za pulmologiju, KB "Dubrava", Zagreb


Pojam alergije na lijekove često se pogrešno rabi, a velik broj ljudi neke lijekove neopravdano ne uzimaju iz straha od alergije.
Alergije na lijekove i cjepiva

Alergija na lijekove

Alergijske reakcije na lijekove su imunološke reakcije koje se javljaju u manjeg broja osoba koje su najčešće prije uzimale dotični lijek.

Pojam alergije na lijekove često se pogrešno rabi, a velik broj ljudi neke lijekove neopravdano ne uzimaju iz straha od alergije. Ponekad se radi o vrlo važnim lijekovima (antibiotici) pa neopravdano izbjegavanje tih lijekova može za bolesnika imati ozbiljne posljedice. Neke se neželjene reakcije na lijekove mogu javiti u svake osobe, a posljedica su prevelike doze lijeka, nuspojave lijeka ili interakcije različitih lijekova. Drugu skupinu reakcija na lijekove čine prave reakcije preosjetljivosti. One ne ovise o navedenim svojstvima, javljaju se samo u preosjetljivih osoba kao posljedica nepodnošenja lijeka, idiosinkrazije te imunološke reakcije (alergije) na lijek. Iz navedenog je očito da je samo manji broj reakcija koje se dogode nakon uzimanja nekog lijeka doista alergijske naravi.

Reakcije preosjetljivosti javljaju se znatno rjeđe nego reakcije prve skupine te čine samo 6-10% svih neželjenih reakcija na lijekove. Rizik prave alergijske reakcije na neki lijek je 1-3%. Alergijske reakcije na lijekove su imunološke reakcije koje se javljaju u manjeg broja osoba koje su najčešće prije uzimale dotični lijek. Simptomi se javljaju nekoliko minuta do nekoliko sati nakon uzimanja lijeka.

Na koje se lijekove najčešće javljaju alergijske reakcije?

Alergijska se reakcija može javiti na bilo koji lijek. Način primjene, trajanje liječenja, doza i učestalost primjene lijeka utječu na pojavu reakcija preosjetljivosti na lijekove. Senzibilizacija na lijek češće se javlja nakon primjene lijeka na koži ili sluznici, a rjeđe nakon oralne primjene lijeka. Anafilaktička reakcija češće se javlja nakon primjene lijeka u obliku injekcije (penicilin). Dugotrajna primjena visokih doza te česta primjena istog lijeka povećavaju opasnost od pojave alergije na lijek. Alergije na lijekove rjeđe su u dojenčadi i male djece no u odraslih. Zanimljivo je da su kožne alergijske reakcije na lijekove znatno češće u žena te da osobe alergične na jedan lijek imaju i 15 puta veći rizik alergije na još neki lijek.

Lijekovi na koje se najčešće javljaju alergijske reakcije su: acetilsalicilna kiselina i njoj srodni lijekovi koji se propisuju kod bolova ili povišene temperature (tzv. nesteroidni antireumatici - NSAID), antibiotici (penicilini, cefalosporini, karbapenemi), sulfonamidi, antituberkulotici, nitrofurantoin, antikonvulzivi, anestetici itd.

Kako prepoznati alergiju na lijekove?

Osip je obično simetričan, pojedine se promjene međusobno stapaju, a ne javlja se na dlanovima i tabanima.

Najčešći su kožni simptomi. Ubrzo nakon primjene lijeka može se javiti urtikarija (koprivnjača) i/ili angioedem. Nakon terapije te promjene obično nestaju. Česti su osipi, sitan morbiliformni osip (nalik onom u ospicama) ili makulopapularni (krupniji, mrljast, iznad razine kože). Osip je obično simetričan, pojedine se promjene međusobno stapaju, a ne javlja se na dlanovima i tabanima. U djece se te promjene mogu zamijeniti s dječjim virusnim osipnim bolestima (ospice, rubeola). U nekih bolesnika alergija na lijek očituje se tek nakon izlaganja suncu, što nazivamo fotoalergijskim učinkom, a u nekih se osoba nakon kožne primjene lijeka javlja tzv. kontaktni alergijski dermatitis.

Osim kože, alergija na lijek može se manifestirati simptomima zahvaćenosti drugih organskih sustava: dišnog (simptomi rinitisa ili astme, kašalj, plućni infiltrati s eozinofilijom), probavnog (simptomi upale želuca, tankog i debelog crijeva, hepatitis), mokraćnog (intersticijska upala bubrega, glomerulonefritis), živčanog (epileptički grčevi, upale živaca), krvotvornog (eozinofilija, smanjen broj trombocita, hemolitička anemija). Reakcije na lijekove mogu se manifestirati i istovremenim simptomima više organskih sustava (serumska bolest i hipersenzitivni sindrom). Najopasnije reakcije na lijek su anafilaktički i anafilaktoidni šok.

Kako se dokazuje alergija na lijekove?

Tijekom dijagnostičkog postupka u svakog bolesnika u kojeg se sumnja na alergijsku reakciju na lijek potrebno je saznati podatke o točnom imenu lijeka, vremenu nastanka simptoma, vrsti simptoma, ponovnom uzimanju istog lijeka ili lijekova iste skupine, senzibilizaciji na druge lijekove, obiteljskoj sklonosti i sl.

Detaljni anamnestički podaci ponekad su dostatni za točnu dijagnozu alergije na lijek. Korisni su i dodatni testovi iako je njihov broj vrlo malen, a rezultati su nepouzdani. Za mali broj lijekova mogu se odrediti specifična IgE-protutijela. Katkad se prakticiraju kožni testovi, no oni su vrlo slabo standardizirani, a potencijalno su i opasni.

Najvažniji testovi kojima se dokazuje ili isključuje alergija na neki lijek su podražajni, provokacijski (tzv. challenge) testovi koji se provode u specijaliziranim ustanovama, uz pažljiv nadzor, u strogo kontroliranim uvjetima, uz pristanak bolesnika ili roditelja, davanjem postupno rastućih doza lijeka, do konačne terapijske doze. Osim u dijagnostici, ta se metoda, slično kao i kod astme i rinitisa, može rabiti i terapijski, u svrhu hiposenzibilizacije na lijek (acetilsalicilna kiselina).

Kako postupiti u slučaju pojave alergije na lijek?

Ako se alergija manifestirala samo kožnim osipom i blažom urtikarijom, dovoljno je uzeti tablete antihistaminika.

Terapijski postupci ovise o vrsti alergijske reakcije na lijek. Svaki bolesnik koji je imao sistemsku reakciju treba biti hospitaliziran ili barem promatran tijekom 12-24 sata. Potrebno je prekinuti uzimanje lijeka te zabraniti ponovnu primjenu lijekova iste skupine.

Ako se alergija manifestirala samo kožnim osipom i blažom urtikarijom, dovoljno je uzeti tablete antihistaminika. Svaka jača alergijska reakcija na lijek zahtijeva pregled liječnika i promatranje bolesnika. Bolesnik se smatra alergičnim na lijek sve dok se alergija ne isključi objektivnim testovima.

Alergija na cjepiva

Učestalost reakcija raste s brojem ponovnih cijepljenja i s visinom prethodno stvorene razine protutijela.

U cjepivima se, osim aktivnih tvari (tvar kojom cijepimo), nalaze i potencijalno štetne, alergogene tvari. Neki od tih dodataka imaju svrhu održanja cjepiva (konzervansi), a neki su neizbježna onečišćenja (antibiotici i bjelančevine medija u kojem je cjepivo proizvedeno). Zbog toga u slučaju pojave neželjenih reakcija nakon cijepljenja može biti riječi o preosjetljivosti na bilo koju od navedenih tvari. Alergijske reakcije na aktivnu komponentu cjepiva izuzetno su rijetke. Najčešće su lokalne reakcije na mjestu primjene cjepiva (otok i crvenilo) i porast temperature. Alergijske reakcije češće su uzrokovane neaktivnim komponentama, antibiotikom koji se dodaje hranilištima na kojima je uzgojen cjepni soj (neomicin, streptomicin) ili bjelančevinama pilećih embrija na kojima se uzgajaju neka virusna cjepiva.

Poznato je da osobe koje su imale anafilaktičku reakciju na jaja mogu razviti alergijsku reakciju na cjepivo protiv ospica, rubeole i zaušnjaka. U Hrvatskoj se upotrebljava cjepivo u kojem je samo virus zaušnjaka uzgojen na pilećem embriju, a cijepljenje tim cjepivom nije kontraindicirano ni u alergičnih bolesnika. Djecu s težim oblicima atopijskog dermatitisa također treba cijepiti protiv navedenih bolesti. U neke djece koja su imala sistemsku alergijsku reakciju nakon cijepljenja ovim cjepivom (urtikarija, astma, anafilaktički šok) dokazana je alergija na želatinu, češće korišten stabilizator cjepiva.

Nuspojave tijekom cijepljenja protiv difterije, tetanusa i pertusisa/ Di-Te-Per (encefalopatija, kolaps, konvulzije, hiperpireksija) nisu posljedica alergijske reakcije, nego su vezane uz komponentu protiv pertusisa. Osim progresivne neurološke bolesti nema apsolutne zabrane cijepljenja tim cjepivom. U tom se slučaju može upotrijebiti tzv. acelularno cjepivo za pertusis. Izuzetno rijetko (1:milijun), nakon Di-Te-Per cijepljenja, mogu se javiti alergijske reakcije ranog tipa (anafilaktički šok, urtikarija) ili serumska bolest.

Češće su alergijske reakcije na toksoid tetanusa i difterije, osobito ako je cjepivo staro ili loše čuvano. Učestalost reakcija raste s brojem ponovnih cijepljenja (revakcinacije) i s visinom prethodno stvorene razine protutijela. Stoga je važno znati kada je bolesnik posljednji put cijepljen protiv tetanusa.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(43)
4.1 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.
https://steroid-pharm.com

http://steroid-pharm.com

steroid-pharm.com