Ostalo

Akutna mijeloična leukemija

Objavljeno 21.04.2009.
Dr. sc. Nadira Duraković, dr. med., specijalist internist
Akutna mijeloična leukemija (AML) je naziv za malignu bolest krvi odnosno koštane srži koju karakterizira nekontrolirano stvaranje krvnih stanica mijeloičnog reda, obično leukocita, izuzetno rijetko eritrocita odnosno magakariocita. AML karakterizira nagli porast nezrelih oblika krvnih stanica (blasta), koje se nagomilavaju u koštanoj srži i sprečavaju normalnu proizvodnju zdravih oblika krvnih stanica. Postavljanje dijagnoze zahtijeva brzu reakciju i agresivno liječenje. Danas je AML izlječiva bolest, lijiečenje se sastoji od agresivne kemoterapije i transplantacije koštane srži, a petogodišnje preživljenje uvelike ovisi o prognostičkim faktorima, prije svega citogenetskom nalazu i varira od 15 do 70%.
Akutna mijeloična leukemija

Kako nastaje leukemija?

Poznati su tek neki čimbenici rizika, prije svega ionizacijsko zračenje kao najznačajniji, što se pokazalo kod preživjelih nakon eksplozija nuklearnih bombi krajem II. Svjetskog rata.

Uobičajeno pitanje bolesnika kojima se postavi dijagnoza akutne leukemije je: «Što je uzrokovalo pojavu bolesti?». Pravog odgovora na to pitanje uglavnom nemamo.

Najčešće oboljeli nemaju u obitelji članova oboljelih od malignih hematoloških bolesti, a poznati su tek neki čimbenici rizika: prije svega ionizacijsko zračenje kao najznačajniji, što se pokazalo kod preživjelih nakon eksplozija nuklearnih bombi krajem II. Svjetskog rata. Također, osobe koje su liječene zračenjem zbog drugih malignih bolesti, kao i one koje su primale kemoterapiju (posebice alkilirajuće agense) imaju povećani rizik od pojave leukemije. Neke hematološke bolesti kao što su mijelodisplastični sindrom ili mijeloproliferativna bolest mogu prijeći u AML. Pokazano je da izlaganje određenim tipovima kemikalija, kao što su benzen ili aromatska organska otapala, može biti povezano s pojavom leukemije.

Što se genetskih čimbenika tiče, pojava leukemija nije povezana s obiteljskim nasljeđem, no ono može imati ulogu u razvoju leukemija kod nekih kongenitalnih oboljenja kao što je Downov sindrom, Fanconijeva anemija, Bloomov sindrom i drugi. Kao i mnogi drugi tumori, i leukemije nastaju izostankom normalne kontrole proliferacije stanica od strane određenih proteina.

Koji su simptomi akutne leukemije?

Bujanjem nezrelih malignih stanica, blasta, u koštanoj srži je onemogućeno stvaranje normalnih stanica krvi. Iz toga proizlaze i glavni simptomi akutne leukemije. Kako se bolest razvija brzo, tegobe uglavnom traju kratko prije nego oboljeli potraže pomoć liječnika.

Bujanjem nezrelih malignih stanica, blasta, u koštanoj srži je onemogućeno stvaranje normalnih stanica krvi. Iz toga proizlaze i glavni simptomi akutne leukemije. Kako se bolest razvija brzo, tegobe uglavnom traju kratko prije nego oboljeli potraže pomoć liječnika. Neki od najvažnijih simptoma su:

  • umor, bljedilo, ubrzani puls i nedostatak zraka su simptomi anemije, odnosno smanjenja razine ukupnog hemoglobina 
  • sitnotočkasta potkožna krvarenja, modrice, krvarenja iz desni ili nosa, pojačano stvaranje modrica i produženo menstrualno krvarenje su simptomi trombocitopenije, odnosno smanjenog stvaranja trombocita
  • učestale ili ponavljajuće infekcije kao što je upala grla ili infekcija mokraćnih puteva te infekcije koje ne reagiraju na liječenje antibioticima su posljedica smanjenog broja leukocita, odnosno točnije, smanjenog broja leukocita koji su sposobni boriti se protiv infekcija
  • često se zbog bujanja nezrelih stanica u koštanoj srži javljaju bolovi u kostima i zglobovima
  • ponekad se u sklopu bolesti mogu povećati opsegom jetra i slezena, te se tada može javiti bol, odnosno napetost u trbuhu

Prognoza

Najvažniji za prognozu bolesti je citogenetski nalaz, odnosno analiza kromosomskih promjena leukemijske stanice.

Prognoza je teška riječ kada imate leukemiju. Ona odražava bolesnikove šanse za preživljenje. Važno je ponovno naglasiti da je AML danas izlječiva bolest.

Najvažniji za prognozu bolesti je citogenetski nalaz, odnosno analiza kromosomskih promjena leukemijske stanice. Neke kromosomske promjene, kao što je translokacija između kromosoma 15 i 17, koja je karakteristična za akutnu promijelocitnu leukemiju, nose izrazito povoljnu prognozu. Gotovo polovica bolesnika nema kromosomskih promjena, što ih svrstava u srednju grupu prema prognozi.

Bolesnike s lošijom prognozom danas liječimo agresivnije i često su to bolesnici podvrgnuti alogeničnoj transplantaciji koštane srži već u prvoj remisiji.

Prethodno dijagnosticirani mijelodisplastični sindrom ili mijeloproliferativna bolest nosi lošiju prognozu, kao i sekundarna AML. Oba su ta stanja povezana s kompleksnim citogenetskim promjenama.

Liječenje

Cilj liječenja AML je iskorijeniti maligne stanice iz koštane srži i povratiti njenu normalnu funkciju. Kemoterapija je glavno oružje u postizanju tog cilja. Kemoterapijski protokoli se uglavnom sastoje iz davanja više lijekova koji svaki pojedino djeluje na različiti dio ciklusa stanične podjele.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(61)
3.8 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Test erektilne funkcije

Ispunite upitnik procjene erektilne funkcije. Test erektilne funkcije Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.

IPSS UPITNIK

Ispunite upitnik procjene tegoba mokrenja. IPSS UPITNIK Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.
www.diploms-home.com

http://ailavita.com.ua

офисный переезд киев