Multipla skleroza

Kako nastaje multipla skleroza?

Objavljeno 24.08.2010.
Prof. dr. sc. Vesna Brinar, dr. med., specijalist neurolog
Uzrok nastanka multiple skleroze je nepoznat. Današnje spoznaje i rezultati brojnih istraživanja ukazuju da je multipla skleroza autoimuna bolest koja nastaje djelovanjem čimbenika okoline ali i utjecajem genetske sklonosti za MS.
Kako nastaje multipla skleroza?

Do sada nije identificiran nije jedan uzročnik multiple skleroze, no zapaženo je učestalije javljanje bolesti u osoba koje su preboljele infekciju Epstein-Barrovim virusom (uzrok infektivne mononukleoze) osobito kasnije u pubertetu ili nakon njega. Smatra se da važnu ulogu imaju i virusi herpesa, rubeole i dr.

Utvrđeno je da različiti uzročnici koji su građeni slično kao naša mijelinska ovojnica koja se sastoji od masti i bjelančevina (lipoproteina) mogu izazvati pojavu bolesti u osobe koja ima genetsku sklonost za bolest.

Je li multipla skleroza nasljedna bolest?

Iako se multipla skleroza češće javlja u nekim obiteljima u kojima postoji član obitelji koji je obolio od te bolesti, multipla skleroza ne smatra se nasljednom bolešću. Istraživanjem genoma nije nađen gen koji bi mogao biti uzrok nastanka multiple skleroze. Bolest se najčešće javlja sporadično, i smatra se da je genetski uzrok vezan uz promjene više gena. Rizik javljanja bolesti u obiteljima gdje jedan član ima multiplu sklerozu iznosi oko 15-20%. U dvojajčanih blizanaca, učestalost pojavljivanja bolesti je tek 2%, a u jednojajčana blizanca, dakle u osoba s potpuno identičnom genetskom osnovom koji uz to obično i rastu u jednakoj okolini je samo od 25 do 30%.

Razvoj multiple skleroze

Danas je općenito prihvaćeno mišljenje da multipla skleroza nastaje infiltracijom središnjeg živčanog sustava limfocitima (T-stanice) koje reagiraju, tj. reaktivne su na mijelin.

Danas je općenito prihvaćeno mišljenje da multipla skleroza nastaje infiltracijom središnjeg živčanog sustava limfocitima (T-stanice) koje reagiraju, tj. reaktivne su na mijelin. Pokazalo se da u svakom čovjeku u krvi postoje limfociti koji su reaktivni na vlastiti mijelin. U osobe sa sklonošću multiploj sklerozi takvi se limfociti značajno umnožavaju u prisutnosti nekog uzročnika koji ima sličnu građu kao naša mijelinska ovojnica i reagiraju na njih. Takva reaktibilnost s tuđim, iako sličnim proteinima naziva se molekularna mimikrija (molekularna zamjena). Nakon te reakcije, sada aktivni limfociti imaju sposobnost prolaska kroz inače čvrstu i neprobojnu krvno moždanu branu (hematoencefalnu barijeru) i ulaze u središnji živčani sustav. Tu im se prikazuju proteini mijelinske ovojnice s kojima dolaze u reakciju i izlučuju upalne tvari koje s jedne strane uzrokuju otvaranje krvno-moždane brane, a to dozvoljava ulaz različitih stanica i drugih sadržaja u mozak ili u kralježničku moždinu, a s druge strane uzrokuju razaranje mijelinske ovojnice. Razvoj multiple skleroze vrlo je složen proces i tu sudjeluju i različiti drugi kompleksni mehanizmi (antitijela na mijelinsku ovojnicu, komplement i dr.).

Kako se procjenjuje stupanj oštećenja i progresija oštećenja u bolesnika s multiplom sklerozom?

  1. sustav voljne motorike (piramidni sustav)
  2. koordinacija trupa i ekstremiteta (strukture malog mozga)
  3. funkcija kranijalnih živaca (strukture moždanog debla)
  4. osjetne funkcije ( sustav osjetnih putova)
  5. funkcije sfinktera
  6. vidne funkcije
  7. cerebralne funkcije
  8. pokretnost

Skor EDSS-a 1.0 do 4.0 odgovara bolesnicima s MS-om koji su samostalno pokretni.

Kurtzke Expanded Disability Status Scale - EDSS

0.0

 Normalan neurološki status

1.0

 Nema neuroloških ispada no postoje minimalni znaci u jednom funkcionalnom sustavu (FS)

1.5

 Nema neurološkog ispada ali postoje minimalni znaci poremećaja u više FS-a

2.0

 Vrlo mali ispad jednog FS-a

2.5

 Blagi ispad u jednom FS-u ili minimalan u 2 FS-a

3.0

 Umjereni ispad u 1 FS-u, ili znaci u 3-4 FS-a. Potpuno pokretan.

3.5

 Potpuno pokretan ali s umjerenim ispadom u 1 FS-u i više od minimalnih znakova u ostalim

4.0

 Potpuno pokretan bez pomoći, samostalan oko 12 sati dnevno usprkos relativno teškog ispada; može hodati bez pomoći ili odmora oko 500 metara

4.5

 Pokretan bez pomoći veći dio dana,može raditi cijeli dan, ali uz ograničenost pune aktivnosti. Može hodati bez odmora ili pomoći oko 300 metara

5.0

 Pokretan bez pomoći ili odmora oko 200 metara; oštećena je potpuna dnevna aktivnost

5.5

 Pokretan bez pomoći ili odmora oko 100 metara

6.0

 Intermitentna ili kontinuirana pomoć štapa za hod od oko 100 m bez odmora

6.5

 Kontinuirana bilateralna pomoć potrebna je za hod od oko 20 metara bez odmora

7.0

 Nemogućnost hoda od 5 metara bez pomoći, vezan uz kolica, ali se vozi sam i premješta se sam u kolica

7.5

 Može učiniti tek par koraka, inače vezan uz kolica. Treba pomoć pri transferu u kolica

8.0

 Vezan uz krevet, iako većinu dana može provesti u kolicima. Pri prijenosu koristi pomoć druge osobe samo uz oslanjanje ili prihvaćanje rukama


Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(59)
4.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.
http://biceps-ua.com/

https://vy-doctor.com.ua

выведение из запоя