Ginekologija

Menopauza - simptomi i uzroci

Objavljeno 24.03.2015.

Menopauza predstavlja kraj fizioloških menstrualnih krvarenja, odnosno kraj reproduktivne dobi žene. Smatra se da prosječna žena u tom razdoblju provede gotovo jednu trećinu životna, a najnoviji demografski pokazatelji ukazuju da se više od 45% žena u Hrvatskoj nalazi u pre ili postmenopauzi.
Menopauza - simptomi i uzroci

Pad funkcije jajnika – uvod u menopauzu

Menopauza je posljedica pada funkcije jajnika, a time i proizvodnje glavnih spolnih hormona žene – estrogena i progesterona.

Menopauza u užem smislu označava zadnju menstruaciju u životu žene te je dio prirodnog procesa starenja. Posljedica je pada funkcije jajnika, a time i proizvodnje glavnih spolnih hormona žene – estrogena i progesterona. Naime, jajnici žena sadrže u svom površinskom dijelu ili kori folikule, tj. vrećaste tvorbe ispunjene tekućinom u kojima se nalaze jajne stanice. Svaki mjesec 3-10 jajnih stanica počinje rasti, ali obično samo jedna od njih potpuno sazrije te posljedičnim prsnućem folikula ili ovulacijom biva izbačena u jajovod.

U isto vrijeme, folikuli za vrijeme sazrijevanja svakog mjeseca u cirkulaciju otpuštaju hormone odgovorne za odvijanje menstraucijskog ciklusa žene. Dok se u muškom spolnom sustavu novi spermiji stvaraju periodično do kasne životne dobi, žena svoje folikule stalno troši. Smanjenjem broja folikula opada i funkcija jajnika.

Jajnik sadrži maksimalan broj prije rođenja, a već tada počinje njegovo starenje.  Oko 20. tjedna trudnoće broj folikula je maksimalan i iznosi oko 7 milijuna. Taj broj je već reduciran na porođaju i iznosi oko 1 do 2 milijuna. Do puberteta broj se i dalje smanjuje, da bi oko prve menstruacije iznosio oko 200-300 tisuća. Smatra se da će prosječna žena u svom reproduktivnom životu imati oko 380 do 400 ciklusa, da će ovulirati oko 400 zrelih jajnih stanica, a da će u procesu sazrijevanja utrošiti oko 15 do 20 tisuća folikula. Poslije 40. godine života folikula je sve manje, a nepravilnih menstruacijskih ciklusa sve više.

Kada se rezerva folikula (odnosno jajnih stanica) potroši, žena ulazi u menopauzu. Time prestaju menstruacijski ciklusi, a s njima i produkcija hormona, što dovodi do brojnih kliničkih simptoma. Tkiva koja pokazuju najveću ovisnost o hormonima (poglavito estrogenu) ujedno su i najosjetljivija na ove promjene. To su u prvom redu mozak, koža i sluznice, urogenitalni sustav, kosti i krvne žile. Nastale promjene u organizmu značajno remete kvalitetu života žene, a što je daleko važnije, povećavaju rizik za nastanak kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i senilne demencije.

Epidemiologija i terminologija

Klimakterij označava razdoblje koje počinje postepenim gašenjem reprodukcijske funkcije, a uključuje perimenopauzu i prvih deset godina postmenopauze.

Za razliku od menarhe (prve menstruacije) čija se dob kroz stoljeća, zahvaljujući poboljšanju uvjeta života i smanjenju učestalosti zaraznih bolesti, smanjivala, dob žene u kojoj nastupa menopauza već je stoljećima stabilna i nastupa oko 50. godine života. U Hrvatskoj žene u prosjeku imaju menopauzu s 51,2 godina. Ona je genetski predodređena, ne ovisi o broju trudnoća i porođaja, dojenju, korištenju hormonske kontracepcije, socioekonomskom stanju, rasi, edukaciji, visini, težini, kao ni dobi menarhe. Povezana je s pušenjem, i kod takvih žena nastupa otprilike dvije godine ranije.

Dijagnoza menopauze može se postaviti tek nakon 12 mjeseci amenoreje, odnosno izostanka menstruacije. Prijevremena menopauza (menopausis praecox) nastupa prije 40. godine života. Ako menopauza nastupi nakon 55. godine, ona se naziva kasna menopauza (menopausis tarda). Rana menopauza predstavlja menopauzu koja nastupa između 40. i 45. godine života.

Prijelazno ili tranzicijsko razdoblje prema menopauzi nastupa već desetak godina prije posljednje menstruacije, kada počinje i opadati reprodukcijska sposobnost žene. Ona tada teže zanosi, a učestalost spontanih pobačaja raste. Do značajnih hormonalnih promjena dolazi otprilike 8 godina prije menopauze, a 4-6 godina prije menstruacijski ciklusi postaju nepravilni s brojnim kliničkim znakovima. Ovo posljednje razdoblje se zbog toga često naziva i premenopauza.

Perimenopauza je višegodišnje razdoblje oko menopauze, obilježeno poremećajima ciklusa, neurednim i neredovitim krvarenjima, kao i vazomotornim tegobama. Počinje 4-5 godina prije menopauze te obuhvaća prvih 5 godina postmenopauze. Postmenopauza je razdoblje koje nastupa nakon posljednje menstruacije u životu žene, odnosno menopauze. Dijeli se ranu (prije 70. godine) i kasnu (nakon 70. godine) postmenopauzu. Kasna menopauza naziva se još i senij. Klimakterij označava razdoblje koje počinje postepenim gašenjem reprodukcijske funkcije, a uključuje perimenopauzu i prvih deset godina postmenopauze.

Klinički simptomi menopauze

Promjene u razini hormona najranije se reflektiraju na menstruacijskom ciklusu. 3-5 godina prije menopauze gotovo 70% žena ima poremećaje u ciklusu koje se očituju kao izrazito česti ili rijetki ciklusi, jako obilna krvarenja, kao i učestali izostanci ovulacije. Neuredna krvarenja iz maternice u perimenopauzi najčešće su disfunkcijska krvarenja, odnosno ona uzrokovana izostankom ovulacije. Rijetko se iza takvih krvarenja krije organski uzrok, a najčešće su to miomi, poremećaji u funkciji štitnjače ili zloćudne bolesti genitalnog trakta. Kliničke simptome menopauze najlakše je podijeliti prema vremenu nastanka na kratkoročne ili rane (akutne), srednjoročne i kasne.

Rane posljedice nedostatka estrogena

Vazomotorne tegobe (tzv. "valunzi") se pojavljuju u 20 do 30% premenopauzalnih žena, te čak u 85% slučajeva u ranoj postmenopauzi.

Kratkoročne i rane posljedicenastaju kao rezultat naglog pada u razini estrogena. Brzo dovode do nekvalitetnog života, ali su prolazne i uglavnom se povlače za 3 do 5 godina. Prvi simptom je umor i iscrpljenost, koji pronalazimo u gotovo 90% žena. Psihičke tegobe, najčešće u vidu depresije, nalazimo u oko 50-60% slučajeva, a poremećaje spavanja i loš san u oko 75% slučajeva.

Osim umora i već spomenutih poremećaja, vazomotorne tegobe (tzv. "valunzi") su praktički postale sinonim za ranu menopauzu. Pojavljuju se u 20 do 30% premenopauzalnih žena te čak u 85% slučajeva u ranoj postmenopauzi. Zbog abnormalne aktivacije termoregulacijskog centra u hipotalalmusu dolazi do prvotnog napadaja vrućine kao posljedice perifernog širenja krvnih žila. Val vrućine završava znojenjem i s vremenom padom temperature. Napadaji su češći noću, za vrijeme sna i u toplim krajevima. Potrebno je vrijeme da se hipotalamus "nauči" na novo stanje obilježeno smanjenjem koncentracije estrogena kako bi navedene tegobe prošle.

Srednjoročne posljedice nedostatka estrogena

Simptome urogenitalne atrofije ima gotovo jedna trećina žena u dobi od 50 godina, dok ih u dobi od 60 godina ima čak 80 do 90% žena.

Srednjoročne posljedice nedostatka estrogena javljaju se 5 do 10 godina nakon menopauze i uglavnom se očituju kao urogenitalna atrofija, promjene kože i kose, smanjenje libida i pad kognitivnih funkcija. Simptome urogenitalne atrofije ima gotovo jedna trećina žena u dobi od 50 godina, dok ih u dobi od 60 godina ima čak 80 do 90% žena. Zbog izrazitog stanjenja sluznice javljaju se tegobe u vidu suhoće, svrbeža i žarenja rodnice. Česti su vaginalni iscjetci kao posljedica infekcija različitim uzročnicima. Spolni odnosi zbog svega navedenog postaju bolni. Što se tiče urinarnih tegoba, one su najčešće predstavljene u vidu učestalog, hitnog (često i noćnog) mokrenja praćenog bolom kao posljedicom čestih infekcija.

Nedostatkom estrogena smanjuje se debljina, vlažnost i elastičnost kože. Javlja se perutanje, sklonost ozljedama i stvaranju bora. Debljina kože smanjuje se za 7% godišnje, tako da se smatra kako je žena od 70 godina izgubila polovicu kvalitetnih osobina kože. Kosa postaje tanka, suha i lomljiva, te se prorjeđuje kod većine žena. Nadalje, gubi se genitalna dlakavost, a nokti postaju tanki i lomljivi. Višegodišnji nedostatak estrogena i androgena nedvojbeno oštećuje kognitivne funkcije mozga, a očituje se u slabljenju pamćenja i koncentracije.

Kasne posljedice nedostatka estrogena

Kako estrogen štiti od kardiovaskularnih bolesti, nakon nastupa menopauze smrtnost od infarkta miokarda kod žena postaje veća nego u muškoj populaciji.

Kasne posljedice nedostatka estrogena započinju već u perimenopauzi, progresivne su, a postaju izražene i znatno smanjuju kvalitetu života 10 do 30 godina nakon nastupa menopauze. Kardiovaskularne bolesti nakon 50. godine uzrok su smrti u gotovo 50% žena. Do menopauze smrtnost od kardiovaskularnih bolesti je zbog zaštitnog učinka estrogena daleko manja nego u muškoj populaciji; nakon nastupa menopauze taj se zaštitni mehanizam gubi, a smrtnost od infarkta miokarda postaje veća nego u muškoj populaciji.

Osteoporoza je sustavna bolest koju obilježava smanjena gustoća i poremećaj u mikroarhitetkturi kostiju s velikom sklonošću frakturama. Uzrokovana je pojačanom razgradnjom kosti zbog manjka estrogena. Ona je uz kardiovaskularne bolesti najozbiljnija posljedica menopauze jer duboko narušava zdravlje i dovodi do staračke nemoći. Osteoporozu još nazivamo i “tihom bolešću” jer nema znakova dok ne nastupe lomovi. Lomovi nastaju najčešće kao posljedica pada, ali nerijetko kost postaje tako krhka da su lomovi česti i bez očitoga uzroka. Osteoporoza je povezana i s gubitkom zubi, jer dolazi do atrofije koštane alveole zuba.

Osjetila su u menopauzi također zahvaćena smanjenjem razine estrogena. Najčešće smetnje od strane očiju su smanjenje vida, razvoj katarakte, suhoća očiju, povećan očni tlak, zamućen vid te pojačano suzenje. Starenjem slabi i sluh i javlja se staračka nagluhost. Rizik od razvoja demencija izrazito se povećava starenjem, a nakon 65. godine taj se rizik svakih 5 godina udvostručava. Najučestaliji oblici jesu Alzheimerova demencija i vaskularna demencija, a manjkom estrogena je ključan u razvoju oba oblika. Osteoartritis je najčešća bolest zglobova, učestalost mu se povećava s dobi, a osobito je čest u postmenopauzalnoj populaciji.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(188)
3.7 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane

URINARNA INKONTINENCIJA

Ispunite upitnik procjene urinarne inkontinencije. URINARNA INKONTINENCIJA Nemogućnost kontroliranja ili zadržavanja mokrenja karakteristika je urinarne inkontinencije.

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.
https://buysteroids.in.ua

pharmacy24.com.ua

https://buysteroids.in.ua