Ostalo

Psihoza – simptomi i liječenje

Objavljeno 15.11.2018.
Doc. dr. sc. Martina Rojnić Kuzman, dr. med. specijalist psihijatar, subspecijalist biologijske psihijatrije
Psihoza je psihičko stanje koje karakterizira postojanje niza simptoma kao što su sumanute ideje i obmane osjetila, doživljaja proganjanja, šumova ili glasova upućenih toj osobi, gubitka volje, motivacije, socijalno povlačenje, emocionalna udaljenost i praznina.
Psihoza – simptomi i liječenje

Što je psihoza?

Psihoza je stanje koje obično nastaje kroz određeno vrijeme, ali se razlikuje ovisno o poremećaju unutar kojeg se psihoza pojavljuje. Akutna psihoza je karakterizirana dominantno pozitivnim i psihomotornim simptomima, dok je postakutna faza karakterizirana dominantno negativnim i kognitivnim simptomima.

Psihotični simptomi stvaraju iskrivljenu percepciju stvarnosti, te stoga značajno remete funkcioniranje pogođene osobe. Osoba u stanju psihoze stoga vrlo otežano komunicira s okolinom i teško obavlja svakodnevne zadatke koje je ranije mogla. Stoga je u slučaju razvoja psihoze potrebno potražiti liječničku pomoć što ranije.

Simptomi psihoza

Psihoza je psihičko stanje koje karakterizira postojanje više različitih skupina simptoma. Najuočljiviji su tzv. pozitivni simptomi (sumanute ideje i obmane osjetila, poput doživljaja da netko proganja osobu, doživljaja da se stvari u okolini odnose na tu osobu, doživljaja šumova ili glasova upućenih toj osobi). Osim toga obično su prisutni i tzv. negativni simptomi (npr. gubitak volje, gubitak motivacije, socijalno povlačenje, emocionalna udaljenost i praznina) i kognitivni simptoma (osoba se ne može koncentrirati, postoji dezorganizacija u mišljenju, otežano može razumjeti apstraktno značenje). Ostali simptomi uključuju afektivne (npr. tjeskoba, depresivnost) i psihomotorne (usporenje pokreta, rijetko do razine potpune zakočenosti, ili pak psihomotorna pobuđenost).

Kako se dijagnosticira psihoza?

Psihoza se može pojaviti kao dio različitih psihičkih poremećaja, od spektra shizofrenije, spektra poremećaja raspoloženja (depresivni poremećaj, bipolarni poremećaj), različitih fizioloških stanja (primjerice nakon poroda), kao posljedica organskih stanja, kao posljedica upotrebe psihoaktivnih sredstva (npr. korištenje marihuane, halucinogena i psihostimulansa), sve do demencije. S obzirom na to da su psihotična obilježja slična kod različitih poremećaja, često se kod prve epizode ne može sa sigurnošću reći i procijeniti u kojem smjeru će se poremećaj razvijati, već to možemo pretpostavljati s obzirom na postojanje određenih simptoma, dobi pojavljivanja, ranijeg načina funkcioniranja, postojanja posebnih stanja poput nedavnog poroda, postojanja drugih bolesti ili upotrebe psihoaktivnih supstanci.

Simptomi se procjenjuju na osnovu razgovora s bolesnikom te obično i obitelji. Kako bi se poboljšala točnost dijagnoze i prognoze, kod prve pojave bolesti preporučuje se učiniti dodatnu obrada. Ona obično uključuje psihologijsko testiranje, osobito procjenu neurokognitivnih funkcija, procjenu uzimanja psihoaktivnih supstanci, te neuroslikovne metode prikaza mozga (CT ili MR) radi isključivanja organskih stanja. U slučaju postojanja netipičnih simptoma potrebno je učiniti i druge pretrage (npr. u slučaju sumnje na encefalitis).

Uzroci psihoze, kao i prognoza ovise od vrsti poremećaja u sklopu kojeg se psihoza pojavljuje. Međutim, kod svake psihoze uzroci su obično višeuzročni, te nastaju kao posljedica interakcije predispozicije za psihozu i okolišnih čimbenika, primjerice korištenje kanabisa kod osobe koje ima predispoziciju za razvoj psihoze.

Kako se psihoza liječi?

Psihoza je akutno stanje te se liječenje uglavnom provodi antipsihoticima. Antipsihotici su lijekovi koji svoji učinak postižu blokadom tzv. dopaminskih receptora u mozgu, poput aripiprazola, flufenazina, haloperidola, olanazpina, paliperidona, risperidona, sertiondola i ziprazidona. Odabir antipsihotika vrši uzevši u vodeće simptome i druge čimbenike, uključujući spektar nuspojava, postojanje drugih bolesti, jednostavnost primjene, suradljivost osobe i slično na način koji je prilagođen individualnim potrebama.

Od početka farmakoterapijskog liječenja treba imati na umu nuspojave antipsihotika koje se mogu pojaviti kod određenog broja bolesnika, osobito na početku liječenja – primjerice porast tjelesne težine, mišićna ukočenost i slično, stoga je pomno praćenje kliničkog stanja pacijenta od ogromne važnosti. Osim antipsihotika, u kliničkoj praksi se u liječenju psihoze često primjenjuju dodatni lijekovi, ovisno o izraženosti simptoma te ovisno o poremećaju u kojem se psihoza pojavljuje.

Kakav je tijek liječenja psihoza?

Cilj liječenja psihoze je funkcionalni oporavak. U slučaju kada su akutni simptomi jako izraženi, akutno liječenje se provodi kroz bolničko liječenje, nakon čega se obično slijedi ambulanto liječenje. Nakon povlačenja najizraženijih simptoma psihoze (obično pozitivnih i psihomotornih simptoma), kroz dulje vrijeme zaostaju negativni simptomi, posebice gubitak volje, želje, motivacije za radom, gubitak sposobnosti za uživanjem, gubitak interesa te općenito osjećaj emocionalne praznine, često praćen socijalnim povlačenjem. Također zaostaju kognitivni simptomi, posebice smetnje koncentracije, što se često negative odražava na učenje. U toj fazi je važna strpljivost oboljele osobe i njegove okoline, jer je to stanje koje obitelj često teško proživljava. Tada mnogo bolesnika također proživljava sram radi bolesti radi stigme psihičke bolesti. Tada je važno pružiti podršku osobi koja je imala psihozu i njezinoj obitelji, te omogućiti da spozna da je psihički poremećaj kao i većina tjelesnih poremećaja uvjetovana interakcijom genetskih i okolišnih mehanizama, te da se ne bi trebao shvaćati drugačije od bilo kojeg zdravstvenog problema.

U ovoj fazi se liječenja se može ponekad mijenjati antipsihotik, uvoditi dodatna terapija poput lijekova iz skupine stabilizatora raspoloženja ili antidepresiva. Uz liječenje postupno dolazi do povlačenja i tih simptoma. Osim klasičnih lijekova, neki dodatni suplementi ili životni stilovi mogu biti od koristi. Primjerice, upotreba omega-3 masnih kiselina je u nekim istraživanjima bila učinkovitija za odgađanje razvoja psihoze kod osoba koje su pod rizikom u odnosu na placebo. Nadalje, redovito vježbanje značajno smanjuje pozitivne, negativne i depresivne simptome psihoze, stoga je svakako preporučljivo.

Koliko dugo traje liječenje?

Jedno od učestalih pitanja u kliničkoj praksi je koliko dugo treba uzimati lijekove, osobito antipsihotike. Postojeće smjernice različitih internacionalnih psihijatrijskih udruženja su nekonzistentne po tom pitanju duljine. Duljina uzimanja lijekova može ovisiti o mnogo čimbenika, uključujući uzrok psihoze, tipu psihoze, suradljivosti s bolesnikom, jesu li primijenjene ostale metoda liječenja i slično. U najvećem broju slučajeva, razlog tomu je prestanak uzimanja lijekova, najčešće bez dogovora s liječnikom. Uobičajeni razlozi prestanka uzimanja lijekova su nedovoljan uvid u stanje, nuspojave lijekova, te osjećaj da lijekovi više nisu potrebi jer nema više simptoma. Stoga je u slučaju takvog tipa psihoze nužno uzimati učinkovit lijek kroz najmanje jedne do tri godine.

Kombinirane metode liječenja

Iako je farmakoterapija antipsihoticima temelj liječenja psihoze, liječenje bi trebalo biti sveobuhvatnije. To podrazumijeva primjenu bar psihoedukacije, psihoterapiju ili obiteljske intervencije. Takav kombinirani pristup je povezan s najvećom stopom postizanja remisije i potpunog oporavka od psihoze. Potpuni oporavak podrazumijeva samoprihvaćanje, razvoj učinkovitih načina nošenja sa stresom, te promjenu dotadašnjih obrazaca razmišljanja i ponašanja koje je imalo negativne posljedice na zdravlje osobe.

Prema današnjim spoznajama, najviše stope oporavka se postižu primjenom organiziranog specijaliziranog programa za osobe s psihotičnim poremećajima. Također, što se liječenje ranije započne, ishod liječenja je bolji. Stoga su program za rano otkivanje i liječenje psihoze razvijeni u nizu zemalja u svijetu, i kod nas. Danas je poznato da je psihoza psihički poremećaj koji se može uspješno liječiti i postići potpuni oporavak, osobito kada se liječenje provodi što ranije, što intenzivnije i što sveobuhvatnije.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(8)
5.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Test erektilne funkcije

Ispunite upitnik procjene erektilne funkcije. Test erektilne funkcije Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.

IPSS UPITNIK

Ispunite upitnik procjene tegoba mokrenja. IPSS UPITNIK Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.