Štitnjača

Hipertireoza

Objavljeno 22.04.2010.
Dr. sc. Dražen Huić, dr. med., specijalist nuklearne medicine
Štitna žlijezda ili štitnjača preko svojih hormona utječe na gotovo sve metaboličke procese u ljudskom organizmu. Hormoni štitnjače reguliraju potrošnju kalorija i proizvodnju energije u organizmu, utječu na rad srca, probavu, mišiće, razinu kolesterola, pa čak i na psihološko stanje čovjeka. Hipertireoza predstavlja stanje povećane aktivnosti štitnjače, čija je posljedica prekomjerno lučenje njezina hormona.
Hipertireoza

Prekomjernim lučenjem hormona štitnjače nastaju problemi s normalnim funkcioniranjem organizma. Tkivo u tijelu postaje izloženo prekomjernom lučenju hormona štitnjače, što dovodi do stanja koje nazivamo tireotoksikoza. Mogu se pojaviti mnogi simptomi, poput nervoze, brzog i pojačanog rada srca, povećane neugode pri boravku u toplim prostorijama, prekomjernog znojenja, drhtanja ruku, umora i gubitka težine.

Zašto dolazi do pojave hipertireoze?

Točan uzrok pojave hipertireoze nije u potpunosti poznat. Najčešćim uzrokom hipertireoze smatra se tzv. Gravesova bolest, poznata još pod nazivom Basedowljeva bolest. To je autoimuni poremećaj, što znači da se radi o poremećaju pri kojem, iz zasad nepoznatih razloga, imunološki sustav pogrešno prepozna normalno, zdravo tkivo vlastitog organizma kao nepoznatog uljeza te ga napada. U slučaju Basedowljeve bolesti, takvi se napadi manifestiraju povećanom proizvodnjom hormona štitnjače. Dolazi i do pojave ukočenosti ili oticanja očnih mišića, rezultat čega je zureći, preplašen pogled, te zaostajanje gornje vjeđe prilikom gledanja prema dolje. Isto tako, dolazi do proptoze očnih jabučica, što bolesniku daje karakterističan izgled izbočenih očiju. Prisutni su i ostali simptomi prevelike količine hormona štitnjače u tijelu (proljev, ubrzan rad srca, teško podnošenje vrućine, gubitak težine). Basedowljeva bolest može se genetski prenositi, a pogađa žene više nego muškarce. Može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, no najčešće se pojavljuje kod ljudi između 30 i 50 godina starosti. Od ostalih uzroka hipertireoze vrijedi spomenuti tzv. nodoznu toksičnu strumu. To je stanje kada u štitnjači postoji čvor koji pojačano proizvodi hormone. Prolaznu hipertireozu može uzrokovati subakutna upala štitnjače, koja se očituje jakim bolovima u vratu, povišenom sedimentacijom eritrocita, a obično se javlja nakon preboljele viroze. U rijetkim slučajevima hipertireozu može izazvati i tumor hipofize, odnosno poremećaj na razini hipotalamusa i hipofize, pri čemu dolazi do povećanog lučenja tireotropina (TSH), koji pak potiče lučenje hormona štitnjače.

Kako prepoznati hipertireozu?

U slučaju da patite od simptoma hipertireoze, pokušajte smanjiti količinu stresa u svakodnevnom životu, izbjegavajte kofein i ostale stimulante te svakako prestanite pušiti.

Hipertireoza uzrokuje pojavu širokog spektra simptoma, a njihov intenzitet ovisi o ozbiljnosti poremećaja, količini vremena proteklog od pojave hipertireoze te o dobi bolesnika. Najčešći simptomi hipertireoze su:

  • nervoza, promjene u ponašanju, slabost i umor
  • drhtanje ruku, ubrzan i neravnomjeran rad srca, lupanje srca, gubitak daha, čak i prilikom odmora
  • povećana neugoda boravkom u toplim prostorijama i teže podnošenje topline, prekomjerno znojenje
  • učestalo obavljanje velike nužde, ponekad i proljev
  • gubitak kose
  • gubitak tjelesne težine
  • kod žena, moguća je i pojava neredovite mjesečnice ili pak potpunog gubitka mjesečnice

U slučaju da je Gravesova ili Basedowljeva bolest uzrok hipertireoze, uz već navedene simptome, može doći do pojave i nekih drugih simptoma, kao što su:

  • Gravesova oftalmopatija, pojavljuje se kod oko 50% oboljelih od Gravesove bolesti, između ostaloga uzrokuje izbočenje i crvenilo očiju
  • gušavost, bezbolno uvećanje štitne žlijezde
  • zadebljani nokti
  • crvenilo i zadebljanje kože na cjevanicama i gornjem dijelu stopala

Hipertireoza se kod nekih ljudi javi samo jednom i nestaje u roku nekoliko mjeseci ili godina, dok se kod nekih ljudi iznova i učestalo pojavljuje. Postoje razni čimbenici rizika od pojave ove bolesti. Ako je osoba ženskog spola, postoji veća opasnost od pojave hipertireoze nego kod muškaraca. Povećani rizik postoji i ako su članovi obitelji bolovali ili boluju od hipertireoze ili Gravesove bolesti. Osobe koje pate od nekog drugog autoimunog poremećaja ili dijabetesa također su u većoj opasnosti od pojave hipertireoze. Vrijedi još spomenuti kako kod pušača postoji dvaput veća opasnost od pojave Gravesove bolesti, te čak sedam puta veća opasnost od pojave Gravesove oftalmopatije. U slučaju da patite od simptoma hipertireoze, pokušajte smanjiti količinu stresa u svakodnevnom životu, izbjegavajte kofein i ostale stimulante te svakako prestanite pušiti. Hipertireoza također uzrokuje osteoporozu, jer dolazi do poremećaja u normalnoj izmjeni kalcija i minerala u stanicama kostiju. U rijetkim slučajevima hipertireoza može dovesti do tzv. tireotoksične oluje, posebno teškog oblika tireotoksikoze kada štitnjača izlučuje velike količine hormona u kratkim vremenskim razmacima.

Dijagnoza i liječenje

U slučaju da se štitnjača ne prikaže na scintigramu može se raditi o subakutnoj upali štitnjače ili medikamentoznom bloku.

Rano otkrivanje i dijagnosticiranje hipertireoze vrlo je važno. Prema preporukama stručnjaka, odrasle osobe, prije svega žene, trebale bi početi s pregledima hormona štitnjače u 35. godini života, te iste preglede ponavljati svakih 5 godina. Hipertireoza koja se ne liječi može ozbiljno utjecati na mnoge aspekte vašeg zdravlja. Vremenom može dovesti do ubrzanog rada srca, atrijalne fibrilacije ili čak prestanka rada srca. Liječnik do dijagnoze hipertireoze najčešće dolazi mjerenjem razine hormona štitnjače u krvi. Očitavaju se vrijednosti lučenja hormona štitnjače te hormona koji potiče rad štitnjače (TSH), kojeg pak izlučuje hipofiza. U slučaju postojanja hipertireoze, razina ovog hormona je niža od normalne, a razina hormona štitnjače visoka. Drugi način dijagnosticiranja i otkrivanja uzroka hipertireoze je scintigrafija štitnjače s tehnecijem ili radioaktivnim jodom. Ovisno o načinu nakupljanja aktivnosti, može se otkriti jesu li za pojačan rad štitnjače odgovorni čvorovi ili pak cijela štitnjača pojačano luči hormone. U slučaju da se štitnjača ne prikaže na scintigramu može se raditi o subakutnoj upali štitnjače ili medikamentoznom bloku. Oblici liječenja hipertireoze ovise o obliku poremećaja, starosti pacijenta, prisutnosti gušavosti, povećanja štitnjače ili nekih drugih stanja te o trudnoći. Cilj liječenja je uspostavljanje hormonalne ravnoteže u organizmu te snižavanje razine hormona štitnjače u krvi. To se može postići na nekoliko načina: korištenjem antitireoidnih lijekova koji koče stvaranje hormona štitnjače, liječenjem radioaktivnim jodom ili pak kirurškim zahvatom. U slučaju Basedowljeve bolesti liječenje se u pravilu započinje s antitireoidnim lijekovima. Antitireoidni lijekovi, poput propiltiouracila i metimazola, smanjuju proizvodnju novih hormona. Simptomi hipertireoze gube se najčešće nakon šest do osam tjedana.. Usprkos tomu, lijekove treba nastaviti uzimati najmanje oko godinu dana, a u nekim slučajevima i mnogo duže, te nastaviti s redovnim kontrolama. U oko 30-40 posto slučajeva nakon liječenja antitireoidnim lijekovima, bolest se ponovo pojavljuje. Liječenje radioaktivnim jodom predstavlja najčešći način liječenja hipertireoze uzrokovane nodoznom toksičnom strumom. Terapija se provodi uzimanjem radioaktivnog joda u obliku tekućine ili tableta, koji zatim oštećuje stanice štitnjače i njihovu sposobnost lučenja hormona. Radioaktivni jod se primjenjuje također i u terapiji Basedowljeve bolesti, ako se ona ne uspije izliječiti s lijekovima u periodu od dvije godine. Kao posljedica ovog liječenja u značajnom broju slučajeva (oko 50%) javlja se hipotireoza, stanje obrnuto hipertireozi, kada je razina hormona štitnjače u krvi niža od normalne. To se događa zato što radioaktivni jod često uništi veći dio funkcije štitne žlijezde. Ako liječenje radioaktivnim jodom ili antitireoidnim lijekovima ne može dovesti do poboljšanja, pristupa se kirurškom zahvatu, odnosno kirurškom odstranjivanju jednog dijela ili cijele štitne žlijezde. Ovakvom načinu liječenja također se pristupa ako je štitna žlijezda narasla do veličine kojom pritišće vratne vene ili pak dovodi do teškoća u disanju i gutanju. Nakon liječenja radioaktivnim jodom ili kirurškog odstranjivanja štitnjače, kod većine ljudi gotovo sigurno će doći do hipotireoze, te do potrebe za doživotnim liječenjem hormonskim nadomjestcima, odnosno sintetskim hormonima štitnjače. Zbog toga je kod njih važno periodički kontrolirati vrijednosti hormona štitnjače i TSH.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(70)
4.2 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.
у нас buysteroids.in.ua

source

steroid-pharm.com/ipamorelin.html