Prehrana

Mediteranska prehrana

Objavljeno 19.06.2006.

Svjedoci smo sve većeg prodora novih proizvoda koji nam do nedavno nisu bile dostupni u našem svakodnevnom životu. Mnogi od njih nalaze put i do našeg stola donoseći nam nove okuse i mijenjajući postepeno naše navike. Nažalost, promjene u načinu prehrane koje time neminovno nastupaju nisu svaki puta zdravstveno i nutricionistički prihvatljive.
Mediteranska prehrana

Danas se u industrijaliziranom svijetu sve više ljudi nalazi na pogrešnom putu prehrane. Prehrana u razvijenim industrijskim zemljama u kojima je sve podređeno profitu, a najviše vrijeme, postaje odraz takve politike. Jelovnik takve prehrane sastavljen je od obroka koji čak u svom nazivu sadrže komponentu vremena, nazivaju se naime: "fast food" ili "brza hrana". U toj vrsti hrane dolazi do neravnoteže među nutritivnim komponentama. Povećan je unos masti, zasićenih i višestruko nezasićenih, a smanjen unos mononezasićenih masnih kiselina. Iako se povećava unos disaharida saharoze (stolnog šećera) ukupni unos ugljikohidrata je smanjen. To znači da se premalo konzumiraju namirnice bogate monosaharidima (npr.med) i one koje su uglavnom sastavljene od složenih šećera (polisaharida) poput škroba i celuloze. To su žitarice i proizvodi od žita, te voće i posebno povrće. Previše se koristi proteina životinjskog podrijetla u proizvodima od mesa koji su najčešće i bogati izvor štetnih životinjskih masti (koje su najčešće "skrivene" u takvim proizvodima). Ako se povrće i nađe na našem stolu, onda je to najčešće ono povrće koje je na neki način priređeno za upotrebu "na dugi rok", pojedinim postupcima koji će povećati trajnost namirnice poput dubokog smrzavanja ili zakiseljavanja. Takva hrana u najvećem broju slučajeva ne može konkurirati svježoj hrani. Sve te navedene promjene, koje se odnose na tehnološke postupke obrade namirnica, povećanje konzumacije tzv. "fast food"-proizvoda, promjene u okusima i navikama, neizbježno će dovesti do negativnih posljedica po zdravlju stanovništva. Te će se posljedice narušenog zdravlja nazvati jednim imenom - bolesti poremećaja metabolizma. Nameće se stoga obaveza informiranja stanovništva o opasnostima koje nove navike u prehrani preuzete iz visoko industrijaliziranih zemalja donose. Umjesto da prihvaćamo te nove "trendove", dovoljno je da se osvrnemo oko sebe i vratimo samo malo unatrag. Za nas koji živimo u ovom podneblju postoji jedinstvena prednost jer smo mi zasigurno u nekoj fazi svog života konzumirali ili to još uvijek činimo, najbolje uravnoteženu prehranu. Naša prehrana, onakva kakvu su "naši stari" provodili, danas je hit u razvijenom svijetu i služe je na svojim jelovnicima samo najrenomiraniji restorani koji se diče optimalnim dietološkim i nutricionistički prilagođenim menijima. Riječ je naravno o mediteranskoj ili sredozemnoj prehrani. Način prehrane koji se obično naziva mediteranskim načinom prehrane nije nikakav revolucionarni ili novi trend u prehrani. Radi se o načinu prehrane koji u svojim osnovnim postavkama predstavlja pravilnu i uravnoteženu prehranu koja osigurava organizmu sve nutritivno potrebne tvari.

Osnovni principi mediteranske prehrane

Kad bismo sažeto opisali osnovne principe na kojima se temelji mediteranska prehrana, dobili bismo ovakvu sliku:

  • Jesti svakodnevno žitarice i proizvode od žita
  • Jesti svaki dan jedan obrok tjestenine ili riže ili krumpira
  • Jesti barem tri do četiri puta tjedno mahunarke (grah, grašak, slanutak, bob, leća)
  • Začiniti jela maslinovim uljem
  • Obilato koristiti umak od rajčica
  • Svakodnevno jesti voće i gorko povrće (rikula, radič, raštika, maslačak, brokula)
  • Jesti plavu ribu barem jednom tjedno
  • Piti mlijeko i koristiti proizvode od mlijeka
  • Smanjiti konzumaciju mesa na dva puta tjedno
  • Jesti jaja, najbolje je do tri jaja tjedno
  • Uz večernji obrok preporučuje se popiti čašu crnog vina
  • Jesti polako, žvakati dugo. Nakon obroka barem četvrt sata provesti u odmoru i opuštanju.

Definicija mediteranske prehrane

Pokušamo li ovo nabrojeno svesti u par rečenica dobivamo najtočniju definiciju mediteranske prehrane: "Osnovno je za mediteransku prehranu da je karakterizirana umjerenom upotrebom mesa, mlijeka, sira, visokim unosom složenih ugljikohidrata (krumpir, palenta, tijesto, riža), svježeg voća i povrća (koji uz vitamine i minerale predstavljaju bogati izvor dijetalnih vlakana), redovitom upotrebom ribe (koja predstavlja idealan "rudnik" omega-3-višestruko nezasićenih masnih kiselina) i upotrebom masti koja je gotovo sva sadržana u obliku maslinovog ulja."

Prijedlog tjednog jelovnika - mediteranska prehrana


Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(40)
4.4 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.
steroid-pharm.com

https://babyforyou.org/zakonodatelstvo/