Epilepsija i prehrana
UVOD
Epilepsija je bolest karakterizirana napadima. Postoje dva osnovna tipa napada. Osjetilni napadi uvjetuju promjene jedino u pozornosti ili gubitku jezgrovitosti odnosno konciznosti, dok konvulzivni napadi (konvulzije - trzaji) uključuju i poremećaj u kontrakciji i ponašanju mišića.
 

Epileptički napadi uzrokovani su električkim poremećajima u stanicama živčevlja u jednom dijelu mozga i mogu biti rezultat čimbenika poput povrede glave ili jake infekcije, bjesnoće, tetanusa, meningitisa, trovanja olovom, slabe uhranjenosti, hipoglikemije ili vrućice.

Epilepsija je bolest koja se javlja kod muškaraca i kod žena. Važno je napomenuti da se javlja nezavisno o dobi, odnosno da se može javiti u svim životnim razdobljima. Pojedinac koji je sklon ili boluje od epilepsije može doživjeti samo jedan napad tijekom cijelog svog životnog doba ili pak nekoliko napada dnevno. Čimbenici koji doprinose pojavnosti samih napada su iscrpljenost, prekomjerno unošenje hrane hranjenje, opijanje, emocionalni stresovi, vrućica ili povišena temperatura tijela, stresovi uvjetovani promjenom okoliša ili pak menstrualni ciklusi u žena.

Osobe koje su sklone ili pak boluju od epilepsije moraju svakako provoditi dobro uravnoteženu prehranu te izbjegavati jednostrano uzimanje prevelikih količina hrane ili pića jer su ti čimbenici ujedno i pokretači epileptičkih napada. Alkoholna pića moraju se svakako izbjegavati, dok se podržava i preporučuje redovita, ali umjerena tjelesna aktivnost.

U bolesnika koji boluju od epilepsije primjenjuje se tzv. "ketogena dijeta". Smatra se da ovom prehranom napadi karakteristični za epileptičare postaju rjeđi i manje mučni. Glavna je osobina ove prehrane da se uglavnom izbjegavaju sve namirnice koje sadrže isključivo ugljikohidrate (kruh, keksi, tijesto, ostali proizvodi od žita, riža, palenta, krumpir). Vrlo je slična hiperproteinskoj dijeti i tom se dijetom stimulira stvaranje keto-spojeva u organizmu: acetoacetata, 3-hidroksibutirata i acetona. Organizam je stalno u stanju metaboličke acidoze i čini se da takvo stanje pomaže kod oboljelih od epilepsije. Inače je ukupan unos masti pojačan, pa je količina dnevno unesenih kalorija 3:1 u korist masti u odnosu na druge nutritivne komponente. Najčešći je izvor masti u toj dijeti ulje, a manje su to proizvodi životinjskog podrijetla.

Prilikom provođenja takve dijete preporuča se piti oko 2 litre vode ili biljnih čajeva dnevno. Od vitamina preporuča se upotreba vitamina B6, odnosno korištenje pivskog kvasca koji u sebi sadrži sve potrebne vitamine (kofaktore) važne za metabolizam proteina i aminokiselina. U obroke je dobro uključiti povrće poput špinata, blitve, šparoge, patlidžana, gljiva, karfiola, paprike, rajčice, tikvice, brokule, kelja, kupusa, mahuna u količini od oko 200 grama po obroku , uz 150-200 grama osnovnih proteinskih namirnica. Izvanredno poboljšanje postiglo se dodatkom magnezija i vitamina B6 u prehranu. Uz visoke doze tog vitamina, preporuča se i umjereni unos ostalih vitamina B-skupine (B-kompleks), posebno vitamin B2 i pantotenska kiselina.

Autorica: Doc. dr. sc. Donatella Verbanac, dipl. ing. medicinske biokemije
Namirnice
(37)
4.4 od 5

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.
www.buysteroids.in.ua/kupit-antiestrogenyi/tamoksifen.html

https://steroid-pharm.com