Multipla skleroza

Kognitivni problemi i MS
Kako sam procijeniti kognitivno funkcioniranje?
Bolesnici koji boluju od multiple skleroze i sumnjaju da imaju poteškoće s kognitivnim funkcioniranjem mogu sami napraviti kratko testiranje propitujući svakodnevno funkcioniranje.

Postoji nekoliko važnih podataka na koje treba obratiti pažnju:

  • funkcioniranje u svakodnevnom životu
  • prisutnost depresije ili kroničnog umora
  • prisutnost poteškoća u planiranju svakodnevnih aktivnosti
  • izrada podsjetnika
  • produženje vremena za usvajanje novih informacija
  • promjena kvalitete izvršavanja zadataka
  • prisutnost problema s razumijevanjem pročitanog sadržaja ili usmenim/pismenim izražavanjem
  • slabiji uspjeh na poslu ili u obrazovanju


Ukoliko postoje neki od navedenih problema potrebno je priopćiti ih svom neurologu i po potrebi učiniti specifična testiranja.

KOGNITIVNA NEUROREHABILITACIJA

U postupku kognitivne rehabilitacije pažnja će biti posvećena različitih segmentima:

1. pažnja (vigilitet/tenacitet) i koncentracija (fokusiranost, usmjerenost)

Poremećaji su posebno vezani uz frontalni korteks.

2. memorija (primanje, usvajanje ili odbijanje novog sadržaja)


Kratkotrajna (radna) memorija
Radna memorija uključuje procesiranje informacija iz vanjskog svijeta dobivenih putem 5 osjetila pri čemu se mogu javiti problemi s brzinom zamjećivanja informacije, procesiranja informacije kao i nemogućnost kontrole zanemarivanja nebitnih sadržaja. Poremećaji posebno vezani uz prefrontalni korteks.


Dugotrajna memorija.
Dugotrajna memorija odnosi se na mogućnost sadržaja koji su se dogodili nekada u prošlosti, bez obzira da li je to bilo prije nekoliko minuta ili nekoliko godina. Postoje različiti aspekti dugotrajne memorije: epizodička, semantička, proceduralna, implicitna, prospektivna memorija.

Epizodička memorija (Sjećam se.....) je karakteristična za ljudski rod (ontogenetički se javlja najkasnije), omogućuje stavljanje pojedinih događaja u određeni vremenski i prostorni okvir. Smetnje su povezane s prefrontalnim korteksom i hipokampusom, a manifestiraju se poremećajem procesa kodiranja ili prizivanja pojedinih sadržaja u što je uključen jednim dijelom i dio radne (kratkotrajne) memorije.

Semantička memorija (Znam da....) se odnosi na zapamćivanje činjenica, poznavanje značenja riječi i različitih koncepta. Smatra se da je središte ove memorije u stražnjem neokorteksu.

Proceduralna memorija (Znam kako ću........) odnosi se na neke rutinske radnje poput vožnje bicikla, sviranja klavira, čitanja knjige i sl. Ove vještine se usvajaju rutinskim ponavljanjem radnji koje potom kao takve ostaju zapisane i ponavljaju se automatski kada je to potrebno. Ove funkcije su povezane s brojnim područjima u mozgu, u prvom redu bazalnim ganglijima i malim mozgom.

Implicitna memorija se odnosi na promjene u ponašanju koje su posljedica ranije doživljenih iskustava kojih se pojedinac nužno ne mora svjesno prisjećati. Postoje različiti modaliteti ove memorije, no najpoznatiji su vidni (regije izvan ko¬rpus strijatuma u vidnom korteksu) i semantički (lijevi frontalni i lijevi temporalni korteks).

Prospektivna memorija se odnosi na sadržaje koje moramo zapamtiti u sva¬kodnevnom životu, a potrebno ih je provesti jednom u bližoj ili daljoj budućnosti (sastanci, druženja, odlazak na put i sl). Prospektivan i epizodička memorija nisu međusobno povezane, vezane su uz različite centre u prefrontalnom korteksu.

3. Percepcija Percepcija i kognicija se isprepliću i vrlo teško ih je odvojiti kao procese. Nije nužno da percepcija prethodi kogniciji i obrnuto. S obzirom da se radi o vrlo složenoj funkciji, ona objedinjuje različita područja u mozgu ovisno o vrsti podražaja koji se obrađuje ili traži.

4. Izvršne funkcije uključuju čitav niz različitih procesa: planiranje i stvaranje prioriteta fleksibilnost, anticipacija, apstraktno mišljenje, rješavanje problema, donošenje odluka, radna memorija, kontrola emocija, sekvencioniranje, inhibicija i mnoge druge aktivnosti koje nus rutinske. S obzirom na brojnost i zahtjevnost sadržaja koji se ovdje obrađuju uključeni su i prefrontalni korteks,a li i stražnji dijelovi korteksa.

5. Donošenje odluka također je jedna od viši kognitivnih funkcija koja opada sa starenjem mozga. Uključuje različite centre, no najčešće se povezuje sa epizodičkom memorijom. Također je poznato da se bolesnici koji otežano donose odluke više oslanjaju na staro znanje, a ne donose odluke u skladu s novim infor¬macijama jer ih teško usvajaju.

6. Vizuospacijalne funkcije (vizualne i konstrukcijske sposobnosti) predstavlvjaju mogućnost lokalizacije, procjene udaljenosti i pravca elemenata grafičkog prostora, spacijalne rotacije i transformacije, također je najčešće povezano s poremećajem radne memorije.

7. Verbalno izražavanje (motoričke i senzorne funkcije) se ne umanjuje global¬no, no povezano je s umanjenjem funkcioniranja radne memorije, a izolirani oblici jezičnih poteškoća mogu se javiti ukoliko postoje oštećenja centara za govor, odnosno njihovih konekcija.

8. Motoričke funkcije (kontrola motoričkih funkcija) može se umanjiti u proce¬su starenja mozga kao globalno usporenje ili kao izolirani deficit pojedinog ek¬stremiteta u sklopu definiranog oštećenja moždanog parenhima kao posljedice neurološke bolesti.

Priručnik za bolesnike s multiplom sklerozom, Prof.dr.sc. Vanja Bašić Kes i suradnici
Uvod
Korisni savjeti
(13)
5.0 od 5

vezani članci

Prehrana po bolestima

Saznajte više o prehrani i namirnicama te njihovom utjecaju na određene bolesti.

Pitajte nas

Prije nego što postavite upit, pročitajte do sada objavljena pitanja i odgovore iz područja: ili
pitajte liječnika
www.buysteroids.in.ua

www.farm-pump-ua.com

http://steroid-pharm.com