Multipla skleroza

Kognitivni problemi i MS
Savjeti za svakodnevnu upotrebu
Ukoliko primijetite da postoje kognitivni problemi koji utječu na svakodnevno funkcioniranje potrebno je procijeniti samostalno njihovu ozbiljnost, ali se i svakako posavjetovati s liječnikom koji Vas liječi te učiniti i specifične testove kojima će se procijeniti težina kognitivnog funkcioniranja.

Potrebno je svakako procijeniti koliko kognitivne smetnje utječu na poslovni život, odnosno obrazovanje te ih uskladiti sa svoje mogućnosti kako bi se umanjio stres pri izvršavanju svakodnevnih zada¬taka i umanjila mogućnost neuspjeha i posljedičnog razočaranja.

Kako bi se kognitivne smetnje što manje utjecale na svakodnevno funkcioniranje, korisno je primijeniti neke tehnike:


Pojednostaviti svakodnevno funkcioniranje

  • Postaviti listu prioriteta
  • Zamoliti prijatelje i članove obitelji za pomoć
  • Držati važne stvari uvijek na istom mjestu i pri ruci kako bi se umanjilo vrijeme potrošeno na traženje


Organizirati vrijeme i obaveze

  • Izraditi popis obaveza za taj dan
  • Zalijepiti papiriće s važnim podsjetnicima na vidljiva mjesta (hladnjak, radni stol, zrcalo)
  • Koristite mjesečni planer gdje ćete upisivati važne događaje, društvene obaveze, preglede, uzimanje lijekova.


Držite se rutine

  • Pokušajte spojiti nove aktivnosti koje tek trebate upamtiti s ranijim rutinskim aktivnostima, npr. Uzimajte lijek odmah nakon pranja zubi i sl.
  • Izbjegavajte nagle promjene temperature ujutro i navečer, posebno ako se bavite aktivnostima na otvorenom


Društveni i obiteljski život
Potrebno je ukućane i prijatelje upoznati sa svojim tegobama. Bez obzira na fizičke smetnje te pojavu emocionalnih i kognitivnih smetnji nikako se ne smijete udaljiti od svojih bližnjih već ih treba zamoliti za pomoć kako bi se iste lakše prebrodile.


Prehrana i hidracija
Potrebna je redovita i izbalansirana prehrana, obroke ne treba preskakati, potreb¬no je unos kalorija i određenih prehrambenih skupina prilagoditi individualnim potrebama organizma. Pozornost je potrebno obratiti i na unos dovoljne količine vode (oko 1,5 L dnevno) što mnogi izbjegavaju zbog tegoba od strane mokraćnog sustava, no baš je to jedan od razloga zbog kojih je hidracija izrazito važna


Tjelesna aktivnost
Umjerena tjelesna aktivnost, u skladu s mogućnostima pojedinca je svakako poželjna u prevenciji razvoja kognitivnih smetnji. Poznato je da tjelesna aktivnost potiče metabolizam cijelog tijela, utječe na jačanje mišića, lučenje ranije spomenutih čimbenika rasta u centralnom živčanom sustavu koji utječu na neuroplastičnost, te tzv. endogenih endorfina, odnosno tvari koje u našem središnjem živčanom sustavu pospješuju osjećaj zadovoljstva. Posebno se preporuča tjelesna ak¬tivnost udružena s glazbom jer se time ranije opisani učinci dodatno pojačavaju, a s obzirom da postoje različite vrste plesnog izražavanja svatko može pronaći nešto za sebe ovisno o mogućnostima i interesima.


Meditacija
Postoje različite tehnike meditacije koje za cilj imaju poboljšanje cirkulacije u središnjem živčanom sustavu, kako arterijske koja donosi hranjive tvari i kisik, tako i venske cirkulacije koja odnosi štetne tvari slobodne radikale i CO2. Poboljšanje cirkulacije do¬prinosi smanjenju komponente oksidativnog stresa i neurodegeneracije.


Neurobiofeedback
Neurobiofeedback, kako mu i samo ime kaže predstavlja metodu treninga koja povezuje psihološke i fiziološke procese kod pacijenta u svrhu poboljšanja zdrav¬lja. Ova metoda se primijenjuje u psihologiji, znanstvenim istraživanjima, ali i za poboljšanje fizioloških funkcija u sportu i u medicini kod različitih poremećaja (najčešći su bolna stanja, poremećaji mišićno-koštanog sustava, multipla skle¬roza, moždani udar, različiti psihički poremećaji, KOPB, urinarna inkontinencija u djece i drugi). S obzirom da se radi o metodi kod koje je bitan psihološki profil bolesnika, bilo bi dobro prije same primjene neurobiofeedbacka osim neurološkog pregleda i po potrebi dijagnostičke obrade, učiniti i psihološko testiranje u svrhu poboljšanja učinka samog treninga. Trening se u prosjeku ponavlja oko 10-15 puta (više ako je potrebno), vrijeme trajanja treninga je varijabilno i može se kretati između 20-60 min. Kako bi se monitorirale fiziološke funkcije bolesnika, primijen¬juju se različiti senzori (precizini mjerni instrumenti), prikupljeni podaci se snimaju, i kasnije se pomoću različitih programskih paketa mogu analizirati. Sofisticirani programski paket omogućava da bolesniku i tijekom treninga dajemo trenutnu informaciju o stanju njegovih fizioloških funkcija. Bolesnik pomoću povratne in¬formacije biofeedback uređaja uči kako zapaziti, te po potrebi mijenjati fiziološku reakciju vlastitog organizma , a time trenira kako postići određene promjene vlas¬titih fizioloških stanja – aktivna uloga bolesnika. Biofeedback terapeut pomaže bolesniku da “upozna” svoje fiziološko stanje i da ga na najbolji mogući način korigira, on ga aktivno vodi kroz trening. Osnovne prednosti ove metode su nein-vazvnost i raznolikost primjene.

Priručnik za bolesnike s multiplom sklerozom, Prof.dr.sc. Vanja Bašić Kes i suradnici
Samoprocjena funkcioniranja
(0)
0.0 od 5

vezani članci

Prehrana po bolestima

Saznajte više o prehrani i namirnicama te njihovom utjecaju na određene bolesti.

Pitajte nas

Prije nego što postavite upit, pročitajte do sada objavljena pitanja i odgovore iz područja: ili
pitajte liječnika