Anksioznost

Anksioznost

Objavljeno 04.08.2014.
Vjekoslav Aljinović, dr. med., specijalist psihijatar
U psihijatriji je uobičajeno osjećaje straha dijeliti pojmovno na strah i anksioznost. Strah bi predstavljao duševno stanje koje nastaje zbog realne i konkretne prijeteće opasnosti, dok je anksioznost (njemački Angst; engleski anxiety; francuski angoisse) mučan, više difuzan osjećaj bojazni, tjeskobe, strepnje od nečeg ugrožavajućeg, nejasnog, skrivenog u nama.
Anksioznost

Anksioznost - bolest ili normalno stanje?

Umjerena količina anksioznosti u biti povećava mogućnosti reagiranja u teškim situacijama

Anksioznost svatko doživljava u opasnim ili zabrinjavajućim situacijama, kad ste anksiozni, svi procesi u vašem tijelu se ubrzaju što može biti korisno, jer znači da ste spremni na akciju i omogućava vam da reagirate brzo ako je to potrebno. Evolucijski gledano da nije anksioznosti ne bi bilo ni čovjeka. Umjerena količina anksioznosti u biti povećava mogućnosti reagiranja u teškim situacijama. Nogometaš koji nije motiviran za utakmicu ili student koji ne osjeća tremu pred ispit ne može očekivati da će dati najbolje od sebe. 

Normalna i patološka anksioznost

Anksioznost je česta ljudska emocija, a razlikuje se s obzirom na karakter, intenzitet i trajanje simptoma nelagode, uznemirenosti, strepnje, tjeskobe i straha. Anksioznost u današnje vrijeme je sasvim uobičajena emocija, te je možemo opisati kao jedan kontinuum. Na jednom kraju je normalna anksioznost, svakodnevna, prati donošenje različitih odluka, stresovi, javni nastupi, ispitne situacije, svakodnevno smo izloženi mnogobrojnim informacijama preko televizije, interneta o mnogim neugodnim situacijama koje se odvijaju oko nas i možemo razmišljati i o tome da se takve situacije mogu i nama dogoditi. Anksioznost kao takva ima adaptivnu ulogu, stoga planiramo, razmišljamo, prilagođavamo se, izbjegavamo ili bježimo iz opasnih situacija.

Svakako je važno kazati da je anksioznost normalna ljudska reakcija, nije ju moguće potpuno ukloniti, ali se možemo naučiti živjeti s njome, kontrolirati je. Normalna tjeskoba je korisna za čovjeka jer upravo doživljajem iste pojačava se spremnost pojedinca za brzo i svrsishodno djelovanje. Takvu vrstu, razinu anksioznosti do određene razine osjetio je svaki čovjek. Iskustvo anksioznosti je uvijek praćeno somatskim senzacijama, ali kod normalne anksioznosti znatno slabijeg intenziteta u odnosu na iste u slučaju patološke anksioznosti.

Anksioznost na jednom kraju kontinuuma može biti normalna, poticajna, a na drugom kraju, odnosno prema drugom kraju može preći u psihički poremećaj, a teško je odrediti granicu između normalne i patološke anksioznosti.Jedna osnovna razlika jest da normalnu anksioznost čovjek može kontrolirati, a patološka anksioznost kontrolira čovjeka. Anksioznost se javlja u gotovo svim psihičkim poremećajima, no treba naglasiti da u anksioznim poremećajima dominira kliničkom slikom, dok se kod ostalih poremećaja pojavljuje kao sekundarni simptom. Anksioznost postaje problem kad se pojavi u vrijeme kad ne postoji stvarna opasnost ili kad se nastavlja dugo nakon što je stresna situacija prošla. Kad se ubrzavanje procesa u vašem tijelu dogodi onda kad ne morate poduzeti nikakve akcije, osjećaj je neugodan. Tada ćete primijetiti samo loše strane anksioznosti (sve neugodne aspekte ovih tjelesnih promjena).

Podjela

Anksiozni poremećaji često se preklapaju i međusobno, a i s drugim psihijatrijskim poremećajima, posebice s depresivnim poremećajem

Anksiozni poremećaji mogu se javiti u svim životnim dobima, no ipak su najčešći u ranim dvadesetim godinama, a češći su kod žena. Oko 8% opće populacije pati od nekog oblika poremećaja, ali samo jedna četvrtina prima adekvatnu pomoć. U skupinu anksioznih poremećaja spada većina poremećaja koji su desetljećima bili poznati pod nazivom "neuroze" te se dijele prema uzroku tjeskobe, načinu kako se ona rješava i svakako prema kliničkoj slici.

Anksiozni poremećaji često se preklapaju i međusobno, a i s drugim psihijatrijskim poremećajima, posebice s depresivnim poremećajem. Možemo ih i nabrojati: poremećaji prilagodbe (oni su reakcija na vanjske stresore), disocijativni (konverzivni) poremećaji (kada osoba neželjenu anksioznost odvaja od svoje svijesti), somatoformni poremećaji (kada se anksioznost premješta na tjelesnu razinu) i anksiozni poremećaji (kada se anksioznost manifestira kao vodeći simptom) i tu spadaju: generalizirani anksiozni poremećaj (intenzivna sveprisutna briga u vezi s gotovo svakim aspektom života, udružena s tjelesnim manifestacijama anksioznosti), panični poremećaj s ili bez agorafobije (ponavljajući neočekivani panični napadaji), agorafobija bez paničnog napadaja (anksioznost kada je osoba na mjestu ili situaciji iz kojih bi bijeg bio težak), specifična fobija (jednostavna fobija, iracionalan strah koji je pretjeran i javlja se pri izlaganju jasno definiranim situacijama ili objektima), socijalna fobija (uključuje strah od društvenih situacija), opsesivno-kompulzivni poremećaj (opsesivne misli i kompulzivne radnje), akutna reakcija na stres i posttraumatski stresni poremećaj.

Određene značajke pojedinih anksioznih poremećaja zapravo su dosta česte, a o poremećaju govorimo onda kada te smetnje predstavljaju za osobu značajno ograničenje u njenom svakodnevnom socijalnom i radnom funkcioniranju. 

Teorije nastanka

Postoje brojne teorije nastanka anksioznosti, a najznačajnije su psihološke i biološke. Od psiholoških teorija izdvojio bih psihodinamske, bihevioralne i kognitivne. Psihodinamske teorije uglavnom se temelje na učenju S. Freuda koji je na vrlo rano pokušao objasniti etiologiju jednog od i tada najdominantnijh psihičkih simptoma svojih bolesnika – anksioznost. Freud govori o libidu i agresivnom nagonu koji ako nije zadovoljen transformira se direktno u anksioznost; nešto kasnije u svojim radovima smatra da se anksioznost javlja kao odgovor ega na nesvjesne impulse iz ida; anksioznost tu predstavlja signal buduće opasnosti. Tijekom određene psihoterapije cilj je povisiti toleranciju na anksioznost, odnosno razumjeti i uočiti nesvjesne izvore anksioznosti.

Bihevioralne teorije počivaju na teorijama učenja, odnosno anksiozni poremećaj je kondicionirana reakcija na okolinske uvjete. Bihevioralne teorije su našle svoju potvrdu u učinkovitim terapijskim intervencijama koje uključuju ponavljano suočavanje s izvorom straha, relaksacijske tehnike, probe ponašanja. Kognitivna teorija govori o tome da su anksiozni poremećaji uvjetovani pogreškama u percepciji opasnosti.

Biološke teorije govore o sličnim regijama mozga (amigdale, hipotalamus, hipofiza) koje su uključene u nastanak različitih anksioznih poremećaja, no njihova aktivnost i međusobna povezanost poremećena je na nešto drukčiji način i u vezi s drukčijim podražajima iz realiteta.

Možemo zaključiti da se raspon intenziteta smetnji kreće od razine pojedinačnih simptoma koji su gotovo univerzalno, normalno ljudsko iskustvo, preko razine sindroma, do na kraju razine poremećaja. Danas s puno razloga možemo reći kako živimo u "eri anksioznosti". Suvremeni život, s povećanim obvezama, rokovima, prometnim gužvama, javnim nastupima, očekivanjima (vlastitim i tuđim), objektivnim opasnostima doveo je do povećanog javljanja anksioznosti i anksioznih poremećaja. 

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(34)
4.7 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.
www.farm-pump-ua.com/anapolon1.html

www.farm-pump-ua.com

www.farm-pump-ua.com